Josip Leko (SDP) smatra da bi vlada vrijeme do drugog čitanja zakona trebala iskoristiti kako bi pripremila zakon koji će regulirati postupak opoziva neposredno izabranih lokalnih i regionalnih čelnika. Oba se zakona, istaknuo je, trebaju istodobno naći u Hrvatskom saboru kako se ne bi stvorila pravna praznina koja bi omogućila pokretanje niza postupaka opoziva. SDP-ovci su mišljenja kako se ne može o svim pitanjima odlučivati ni na lokalnom ni na državnom referendumu, pa bi se trebala jače definirati i pitanje referendumskih tema. I Josip Salapić (HDZ) ocijenio je kako zakon treba u nekim člancima dodatno doraditi te razjasniti nejasnoće.
Međutim, po njegovu mišljenju, ne postoji bojazan da će zakon izazvati političke nemire i potrese, ali i ističe da je donošenje zakona u što kraćem roku obveza Hrvatske kako bismo mogli pristupiti referendumu o ulasku u EU. Damir Kajin (IDS) predlaže da u sredinama do 1000 stanovnika zahtjev za pokretanje referenduma pokreće 30 posto birača, u sredinama od 1.000 do 10.000 njih 20 posto, u sredinama do 100.000 njih 15 posto, a u Gradu Zagrebu pet posto upisanih birača. Pet posto bi trebalo biti potrebno i za državni referendum, mišljenja je Kajin.
Da institut referenduma u Hrvatskoj nije zaživio Kajin vidi u 'propasti' referenduma oko Zakona o radu (ZOR), za što je prozvao sindikate i njihovu 'spregu s vlasti'.Te je njegove navode odbacio Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), ističući da od referenduma o ZOR-u nisu odustali sindikati, već Sabor kada je zatražio mišljenje Ustavnog suda i dobio odgovor kako nisu ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma. 'Odgovorni ste svi vi koji ste glasali za to da Sabor traži mišljenje Ustavnog suda i nemojte sada kriviti neke druge za propast referenduma', poručio je Lesar.
Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) ne slaže se s inicijativom da se postupak opoziva neposredno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana potpuno izdvoji iz zakona o referendumu, nužnim ocijenivši da se ta pitanja rješavaju jedinstvenim zakonom. HNS i HSU, dodao je, nisu ni za to da o sudbini tih čelnika odlučuje jedna trećina članova predstavničkih tijela, već smatraju da bi se o njihovoj smjeni trebalo pitati i najmanje 20 posto biračkog tijela lokalne ili regionalne jedinice.
Da odredba po kojoj bi postupak opoziva pokretala jedna trećina članova predstavničkih tijela i nije najbolje rješenje smatra i Stanko Grčić (HSS), upozorivši kako to otvara mogućnost da čelnike smjenjuje manji broj birača nego ih je i izabralo. Protiv predloženog zakona izjasnio se samo Klub HDSSB-a, u čije je ime Zoran Vinković pozvao predlagatelja da povuče prijedlog, tekst kojega je za govornicom poderao.
I on je stava da bi o razrješenju lokalnih čelnika trebala odlučivati većina birača u lokalnoj ili regionalnoj jedinici, te da bi predstavničko tijelo koje ne uspije u nakani da na referendumu smijeni lokalnog čelnika moralo dati ostavke te se raspisati novi lokalni izbori. (Hina)
