Poražavajuće brojke: Ove godine posvojeno samo 84 djece, a u evidenciji ih ima 443

Ove godine posvojeno je samo 84 djece, najmanje u posljednjih deset godina. Ta je brojka još poraznija kada se uzme u obzir podatak da je u Registru trenutačno evidentirano 1.225 potencijalnih posvojitelja, a u evidenciji je čak 443 djece u dobi do 18 godina koji ispunjavaju sve formalno-pravne pretpostavke za posvojenje.

Najviše djece posvojeno 2009. godine

Pročitajte i ovo Inkluzija, posvajanje... Ovo su gorući problemi na čekanju dok Ministarstvo ne riješi Obiteljski zakon Održana konferencija 'Dijete mora biti u središtu procesa posvojenja'

Ako detaljnije pogledamo statistiku unazad 10 godina, vidjet ćemo da je i prošle godine posvojeno tek troje djece više od ove godine, njih 87. Najviše djece posvojeno je 2009. - njih 137.

2016. - posvojeno je 87 djece
2015. - posvojeno je 115 djece
2014. - posvojeno je 93 djece
2013. - posvojeno je 107 djece
2012. - posvojeno je 111 djece
2011. - posvojeno je 93 djece
2010. - posvojeno je 133 djece
2009. - posvojeno je 137 djece
2008. - posvojeno je 132 djece
2007.  - posvojeno je 130 djece

Ove brojke najbolji su pokazatelj da sustav, umjesto da pomaže onima koji nikoga osim sustava nemaju, uništava ih.

Nema djece, a Nazorova puna

Već tri godine obitelj Krznarić pokušava posvojiti dijete. „Mi dijete od šest do jedanaest godina možemo posvojiti. I zaželjeli smo djevojčicu, ali ne bi se bunili ni protiv dečkića“, kaže Vesnica Krznarić, potencijalna posvojiteljica.

Pisali su na sve moguće adrese. „Od svih smo dobivali odgovore da nema djece za posvojenje, da je to lijepa gesta, ali da ih nema“, priča Krznarić.

A samo u zagrebačkom domu u Nazorovoj kapaciteti - puni. „Nažalost, tijekom 2017. godine samo je jedno dijete otišlo na posvajanje. Inače, prijašnjih godina bilo je i do 30 djece godišnje koja su otišla na posvojenje“, rekla je Ana Jakolić Musija, pedagoginja u Nazorovoj.

Čak 70% teško posvojive djece

Među neposvojenom djecom čak je 70% onih koji spadaju u kategoriju teško posvojive djece. To su, primjerice, djeca starija od 10 godina, oni koji imaju više braće i sestara, pripadnici nacionalnih manjina, ali i djeca koja imaju neke razvojne poteškoće ili pak zdravstvene poteškoće.

Problem u Nazorovoj ne vide u obiteljskom Zakonu, već u njegovom provođenju.

„Jedan od razloga mi se čini da je taj što se na vrijeme ne pokreću postupci za oduzimanje roditeljskog prava roditeljima koji zanemaruju i zlostavljaju svoju djecu“, kaže Jakolić Musija.

Osim što centri za socijalnu skrb koče, to isto rade, smatra bivša ministrica, i sudovi.

„Očito se zakon ne provodi, sustav je inertan, kako sustav socijalne skrbi, tako i pravosudni sustav. Dakle, kada sudac odluči da je drugo ročište za odlučivanje o roditeljskoj skrbi za 6 mjeseci, to je šest mjeseci u djetetovu životu, to je užasno puno“, kaže bivša ministrica socijalne politike Milanka Opačić.

Nije problem u propisima

Kako planira riješiti problem na koji brojke jasno ukazuju - pitali smo već ranije aktualnu ministricu. „Rekla sam da ćemo se usmjeriti na te aktivnosti zajedno sa centrima za socijalnu skrb koji su za to nadležni i zajedno sa ustanovama. Pa postoji puno propisa koje ćemo aktivirati i provoditi“, kazala je Nada Murganić početkom prosinca.

Praksa pokazuje da nije problem u propisima, već u tromom sustavu koji se za budućnost te djece ne pobrine na vrijeme. Čekajući prvo centre, pa sudove djeca gube mjesece pa i godine. To im smanjuje šansu za sretnim životom u obitelji punoj ljubavi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr