'Popularno je biti u koaliciji koja je poduzela nešto'

Američkoj koaliciji protiv Islamske države pridružuje se sve više zemalja. Međutim, većina je najavila sudjelovanje samo u akcijama u Iraku. Za to vrijeme stanje u Siriji nastavlja se pogoršavati. Islamisti i dalje potiskuju kurdske borce kod Kobanija. Borbeni zrakoplovi raketirali su položaje militanata Islamske države kod tog grada. Koalicija predvođena SAD-om nije objavila jesu li njezine letjelice izvele napade.

Pročitajte i ovo Ministar upozorio Asma al-Asad ostaje bez britanskog državljanstva? "Ona ovdje nije dobrodošla" Geopolitička preslagivanja Preokret: SAD je nove sirijske vlasti proglasio teroristima, a sad traži načine komuniciranja

VIDEO Riskirala vlastiti život da bi snimila kako izgleda živjeti u uporištu džihadista

O mogućim raspletima razgovarali smo s našim vodećim stručnjakom za geopolitiku - prof.dr. Vlatkom Cvrtilom.

Vaša procjena - kako će izgledati daljnji tijek vojne operacije protiv Islamske države - s obzirom na to da se sve više zemalja pridružuje koaliciji predvođenoj SAD-om?

Točno, sve više zemalja se pridružuje, ali sve manje je onih koji su spremni izravno sudjelovati na način kao što su to započeli Amerikanci, dakle zračnim udarima. Mi možemo očekivati da će se zračni udari nastaviti i da će trajati jedno duže vrijeme jer za potpuno pobjedu protiv ISIL-a trebaju postojati kopnene snage. Amerikanci su rekli da ih neće tamo slati, neće ni druge države koje su u ovoj koaliciji. Treba dakle pripremiti i neke vojne snage koje će odraditi posao na terenu. To mogu biti snage iračke države, to mogu biti snage Kurdistana i mogu biti opozicijske snage iz same Sirije, a za njihovu pripremu i obučavanje trebat će jako puno vremena. Prema tome, ne trebamo očekivati u skoro vrijeme poraz ISIL-a niti završetak vojne operacije.

Zašto je koncept Kalifata doživljen kao toliko ozbiljna prijetnja miru?

On je vrlo ozbiljno poremetio odnose moći u tom prostoru. Dakle, prije svega one odnose koji su uspostavljeni nakon odlaska SAD-a iz samoga Iraka i ISIL je prije svega zaprijetio iračkim vlastima i na neki način je stavio na veliku kušnju jedinstvo iračke države. I on je izravno ugrozio sve ono što su Amerikanci gradili osam godina u vrijeme svoga boravka tamo. I upravo zbog tog poremećaja moći oni su postali velika opasnost, ali ne samo prema iračkim vlastima nego su oni preuzeli i borbu protiv sirijskog režima što si svakako Amerikanci i svi drugi koji su uključeni u taj posao nisu mogli dopustiti. Dakle oni su pripremili druge snage, vrlo radikalne snage koje su izvan svake kontrole, nisu mogle ostati bitan akter, zato su i sada predmet napada.

Kako tumačite stav Slovenije koja je izrazila suzdržanost prema vojnom djelovanju protiv Islamske države bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,  što je zapravo slično ruskom stavu?

Ja mislim da dobar dio država u svijetu misli tako, ali se trenutno ne izjašnjavaju na takav način jer je popularno biti u koaliciji koja je poduzela nešto i čini, recimo, vrlo ozbiljne napore kako bi savladala ISIL. Ovo ne znači da se Slovenija priklanja Rusiji. Naprosto izrečen je jedan stav koji nije uopće pogrešan. Dakle, za ovakve vrste operacija bi svakako trebala odobrenje Vijeća sigurnosti, ali u ovome trenutku još uvijek ne.Kada bi se išlo u nešto složenije operacije ili kad bi strani vojnici dolazili na teritorij i Iraka i Sirije onda bismo svakako trebali. Dakle, nije nešto neobično i nije svrstavanje uz Rusiju.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook