Analiza Ivane Petrović: Koja je politička pozadina Papinog posjeta Makedoniji i Bugarskoj?

Prvo Bugarska, sada Sjeverna Makedonija, a uskoro i Rumunjska...koji je politički kontekst njegovih pohoda ovim pravoslavnim zemljama?

Pročitajte i ovo Objavio Vatikan Papa Franjo u posljednji tren otkazao sudjelovanje u važnoj procesiji Pati od respiratornih problema Papa Franjo na misu stigao u invalidskim kolicima: Nije mogao obred započeti na uobičajen način

Ima više koneksta. Zanimljiv je dolazak u Makedoniju s obzirom na prethodni dolazak u Bugarsku. Bugarska je pravoslavna crkva 2017. pristala biti nepriznatoj makedonskoj crkvi majčinska crkva što je izazvalo iznimno negodovanje i u Srbiji i u srpskoj pravoslavnoj crkvi. Kada se govori o papinskim putovanjima uvijek će se reći da su ona utemeljena na konstitucijama drugog vatikanskog koncila, ali ovaj susret je višestruko zanimljiv.

Ponajprije je zanimljiv zbog Makedonije. Najnoviji odnos bugarske i makedonske pravoslavne crkve izazvao je veliko zahladnjenje između Beograda i Sofije jer u pravoslavlju je crkvenost uvijek vezana uz politiku. Kao drugo, makedonska pravoslavna crkva je nepriznata, ona se 1967. jednostrano kanonski odvojila od srpskepravoslavne crkve i od tada je bila izdvojena i izolirana.

Sjećam se kada su je poglavar pravoslavne crkve u Makedoniji dolazio u Rim i čak su tekli pregovori da oni priznaju Papu i budu dio katoličke crkve jer su bili usamljeni i izolirani. Tada se o tome raspravljalo, ali nije došlo do pristanka zbog političkih razloga. Ovaj posjet svetog oca prvo Bugarskoj pa onda Makedoniji je iznimno važan zbog mogućeg priznanja pravoslavne crkve u Sjevernoj Makedoniji.

Pretpostavljam da grčka pravoslavna crkva to neće osporavati zbog toga što je njihova država nedavno uspjela postići povijesni sporazum s Makedonijom. Ta shizma koja se dogodila u pravoslavlju nakon priznanja ukrajinske crkve koja je sve poremetila, Moskva je izdala svoje vjernike iz kanonskog jedinstva sa Carigradom, srpski Antilohije je bio u siječnju takođe kod carigradskog patrijarha Bartolomeja i izjavio kako se više apsolutno ne priznaje Carigrad kao vrhovno kanonsko tijelo. Mislim da je to stoga prilika da se prizna autokefalnost makedonske pravoslavne crkve, ali i crnogorske. Zbog toga je ovaj posjet pape jako bitan. Jer vidimo da sveta stolica kao međunarodno-pravni subjekt podržava i diskretno se zalaže za priznanje makedonske pravoslavne crkve.

Je li moguće da novonastalo stanje u pravoslavlju ubrza Papinu odluku o objavi datuma kanonizacije kardinala Stepinca?

Teško je o tome govoriti. Činjenica je da je papa i kanonizaciju kardinala Stepinca, kao i katolike u Ukrajini, žrtvovao na neki način, a sve da bi se sreo s ruskim patrijarhom na Kubi prije nekoliko godina. Međutim, kanonizacija kardinala Stepinca se odgađa isključivo iz light političkih razloga, odnosno on ne želi da se ta kanonizacija odvije u ekumenskom nesuglasju, a očito je da tog suglasja nikad neće ni biti. Sada papa ne vidi pred sobom jednu jedinstvenu cjelinu koju je vidio ranije, jedinstvenu zajednicu kršćanskih pravoslavnih crkava nego vidi jedan duboki tektonski poremećaj. Posjet pape Makedoniji je puno bitniji za samu državu nego za te malobrojne katolike koji tamo žive. Sada kada pred sobom ne vidi više jedinstvenu cjelinu može se dogoditi da odjednom presjeće i odredi datum kanonizacije kardinala Stepinca.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr