Pod minama je u Hrvatskoj još 700 četvornih kilometara ili površina gotovo cijele Međimurske županije. U razminiranje je dosad utrošeno 4 milijarde kuna, a najveći donator je - Europska Unija.
Pročitajte i ovo
NOVI PROJEKT
VIDEO/FOTO Grad srušio stabla na trgu, tvrde da su bolesna. Uhićene aktivistice: "Volja građana srušena je zajedno s iščupanim stablima"
Strah postao prošlost
Karlovac čist: Završio projekt razminiranja vrijedan više od 2,5 milijuna eura!
SAD NITKO NI NE PITA NIŠTA
Revolucionarna garda objavila: Pao dogovor Irana s Omanom oko Hormuškog tjesnaca, ali uz jedan važan uvjet
Crobarometar za kolovoz
Većina građana misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru: Evo tko je dobio najgoru ocjenu
Strašne scene
FOTO/VIDEO Apokaliptični prizori: Stotine ljudi nestale, bujica nosi sve pred sobom! Mostove i zgrade ruši kao da su od papira
Zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova, u Karlovačkoj će se županiji u godinu dana razminirati površina od 2,7 četvornih kilometara. Projekt, čiji je početak obilježen danas, vrijedan je 2,65 milijuna eura.
>> Angelina Jolie pomogla u razminiranju Like!
Najviše je mina u Ličko-senjskoj, Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Miljenko Vahtarić kaže da u Hrvatskoj radi oko 630 pirotehničara. 'Njihovi kapaciteti su oko 50 četvornih kilometara na godišnjoj razini, a naša realizacija je 30. Ljudi ima, možemo više, jedini i osnovni problem su financijska sredstva', kaže Vahtarić.
Inače, na predstavljanju projekta u Karlovcu bili su i predstavnici iz lokalnih i regionalnih vlasti, iz Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, Ureda za razminiranje Vlade RH i Središnje državne agencije za financiranje i ugovaranje.
Ataše Delegacije EU za ljudska prava, manjine, razminiranje i civilno društvo Erol Akdag rekao je da će Hrvatska od srpnja 2013., kada uđe u EU, biti jedina članica s problemom vezanim uz mine te da je Uniji stalo da se ugroženost od zaostalih mina riješi. Posebice je upozorio na problem revitalizacije razminiranog područja, dodajući da će se Hrvatska, čim uđe u EU, moći koristiti poticajima za poljoprivredu od 9,67 milijuna eura na godinu za kultivaciju razminiranog zemljišta.
Riječ je o deset milijuna eura na godinu u sljedećih deset godina, a taj novac, kao ni onaj za razminiranje, neće doći sam, nego se za njega treba izboriti programima, rekao je Akdag.
Pleština: Potrebno još najmanje 3,5 milijarde kuna
Ravnateljica vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština rekla je da je dosad za razminiranje potrošeno četiri milijarde kuna, a potrebno je još toliko, to jest najmanje 3,5 milijarde s boljom organizacijom poslova i tehnologijom.
'Pirotehničari su nam prosječno radili od devet do deset dana na mjesec', rekla je, dodajući kako je to problem i za njih i za njihove tvrtke te za rješavanje minskog problema u cjelini. 'Previše ih je s obzirom na to koliko imamo novca, a s druge strane trebamo ih kako bi se do 2019. godine postigla tzv. puna razminiranost', rekla je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook