U prvih pola sata na jednom štandu na Trgu bana Jelačića prikupljeno je 120 potpisa rekao je jedan od čelnika inicijative, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić koji je uvjeren da će protivnici monetizacije autocesta nakon dva tjedna imati znatno više potpisa od potrebnih 10 posto od ukupnog broja birača.
Pročitajte i ovo
Prikupljanje potpisa je u ponoć simbolično počelo u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu i Zadru, a tijekom subote nastavit će se na najmanje 600 štandova po cijeloj Hrvatskoj.
Inicijativa 'Ne damo naše autoceste', koja okuplja pet sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i sedam organizacija civilnog društva, protivi se davanju autocesta Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka u koncesiju jer smatra da je to najnepovoljniji model za rješavanje problema golemih dugova, nastalih zbog uzimanja kredita za izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti.
Stanić tvrdi da je iznos od 80 milijardi kuna minimalna očekivana zarada od autocesta kada se poplaćaju svi krediti, uz pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti za jedan posto godišnje.
Vlada poručila: Monetizacija je najbolje rješenje za vraćanje kredita kojima su građene autoceste
Osim toga, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti, a idućih 10 Vlada neće moći donositi strateške odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs, tvrde protivnici monetizacije.
Iz Vlade su u petak poručili da je cilj monetizacije dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a, jer u iduće tri godine Hrvatskoj na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine.
'Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura', ističu u Vladi.
Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz 1,9 milijardi kuna prihoda koje ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze.
U ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja, kao što su održavanje autocestovne infrastrukture i povrat kreditnih obveza, trebati osigurati devet milijardi kuna, što znači da im nedostaje više od sedam milijardi kuna, upozorava Vlada. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
