Nema Malog princa, Ježeve kućice, Lovca u žitu... Bunt ujedinio književnike, profesore i đake: "Ovo je kao da hodaš u mraku"

''Mirisi, zlato i tamjan'' više neće biti obavezno štivo, baš kao ni ''Suze sina razmetnoga''. Neće se čitati ni jedini nobelovac s ovih prostora Ivo Andrić. Tako je odlučilo ministarstvo nakon konzultacija s akademijom, institutom za jezike i raznim filozofskim fakultetima.

Pročitajte i ovo agonija traje od potresa Ova djeca u školu idu u vatrogasnom domu, roditelji su ogorčeni: " Iz Grada dođu, obećaju nešto, ne ispune ništa" Došao je i taj dan Veliki povratak i velika očekivanja: Nekima je prvi put i dobro će ga zapamtiti

Da se pak pita učenike, njihova bi lista izgledala malo drugačije. ''Mislim da bi trebali više ciljati na nešto što se nama sviđa, što će nas zainteresirati'', rekla je Tena Terzić, učenica 3. razreda gimnazije.

''Više volim suvremeno zato što možemo izvući jako dobru pouku'', kaže Eric Sučić, učenik 3. razreda gimnazije.

Generacijama najdraže knjige – ''Lovca u žitu'' na popisu također više nema. ''Nove generacije neće vidjeti to, neće vidjeti da knjige mogu biti zabavne i zaista edukativne i mislim da to nije dobro'', dodaje Tena.

Ali nema ni ''Dnevnika Ane Frank''. ''Dnevnik Ane Frank bi trebalo pročitati svako dijete baš kao i mnoga druga kapitalna djela'', smatra ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

''To nije bilo kakva knjiga. Govorim o tome zato što je ovaj slučaj samo jedan u nizu znakova procesa koji je očigledno namjeran i organiziran, a mogu ga opisati kao kolektivno programiranje zaborava'', kaže saborski zastupnik Bojan Glavašević.

Nema proširenog popisa

Iz Ministarstva obrazovanja kažu kako će se ti naslovi i ubuduće vjerojatno čitati jer će nastavnici samostalno moći birati suvremena djela za cjelovito čitanje. No to što proširenog popisa nema, nastavnicima se ne sviđa.

''Nastavnici ne samo da moraju onda biti savršeni poznavatelji suvremene produkcije, već se oni moraju pravdati na neki način i boriti sa različitim mišljenjima, sa polariziranim društvom koje će uvijek imati nešto protiv jednog djela, ili nešto protiv drugog bez da itko stoji, ustvari išta stoji iza njih kao jedan nacionalni kurikul'', kaže Korana Serdarević iz Hrvatskog društva pisaca.

Uz to, popis lektire koji je Ekspertna skupina brusila mjesecima na kraju je ministarstvo promijenilo. ''U izboru lektire to bi svakako trebale biti strukovne udruge, nastavnici, ali i šira javnost. Ukoliko to rade Radovan Fuchs, Blaženka Divjak i Andrej Plenković od toga vjerujte mi nema ništa'', kazao je Boris Jokić.

Iz ekspertne radne skupine promjenu popisa danas nisu željeli komentirati. Iz ministarstva pak kažu kako su intervenirali jer se struka nije mogla dogovoriti.

''Važno je naglasiti da su uz prijedlog predmetnog kurikuluma dostavljena i četiri izdvojena mišljenja od ukupno pet članova radne skupine iz redova stručnjaka'', priopćili su iz ministarstva obrazovanja. Prema zakonu, dodaju, kurikulume ionako donosi ministar.

Što kažu književnici

O ovoj temi u Dnevniku Nove TV reporterka Barbara Štrbac razgovarala je sa spisateljicom Sanjom Pilić.

Vi ste imali šest knjiga na proširenom popisu lektire. Sada tog proširenog popisa nema. Što to znači?

Znači da će se učiteljima onemogućiti da dođu do pravih sadržaja. Ne mogu se oni baviti recentnim knjigama koje izlaze na tržište, sa suvremenim autorima. Taj popis im je omogućavao da vide što je objavljeno i kod nas i u stranim zemljama. Ali to nisu samo autori koji su sada izbačeni iz lektire. To su autori tipa Oscar Wild, Mali princ... Znači i neki klasici dječje književnosti. Bez tog popisa je kao da hodaš u mraku. Ne postoji solucija da djecu usmjeriš u čitanju, da izabireš prema razredu, učenicima tu lektiru. Ta lektira često se uprizoruje na kazališnim daskama, tako da djeca mogu povezivati pisano djelo s kazališnim djelom ili se snima film. To sve pomaže lektiri da bude čitana, a pomaže i djeci da razumiju čemu riječ služi. Izbačeni su jako dobri autori, koje djeca vole, tipa Zlatko Krilić ili Božidar Prosenjak, Sanja Polak, Melita Rundek. To su autori koji govore o današnjem vremenu i zato djecu jako zanimaju.

Djeca kažu da vole suvremene autore, što to sad znači za čitalačku kulturu nacije?

Na žalost tu ne stojimo najbolje i treba djecu privoljeti čitanju. Ovo je na neki način u sukobu interesa s nacionalnim programom za poticanje čitanja. Jer ovo zapravo zaustavlja bilo kakvo poticanje čitanja. Djeci se na lukav način mora približiti neka stara i klasična književnost, ali često i nova koju oni s radošću prihvaćaju i onda se oni prepoznaju, pogotovo u tim novim knjigama za djecu, identificiraju se. Takvi čitatelji često postanu i pravi čitatelji. Ali dio sebe moraju naći u suvremenoj literaturi, jer u katkada u klasičnoj ne nalaze svoje vrijeme i onda odustaju od čitanja. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr