Pročitajte i ovo
Andrej Plenković je u Tallinnu sudjelovao na summitu čelnika EU-a, što je bila prigoda za cijeli niz bilateralnih susreta, između ostalih i sa Cerarom.
Na pitanje novinara treba li im posrednik Plenković je odgovorio da "Miro i on nemaju nikakvih problema u razumijevanju, ni na slovenskom ni na hrvatskom".
"Nismo u fazi posrednika, mislim da možemo razgovarati vrlo otvoreno, vrlo jasno razumjeti poziciju i jedne i druge zemlje i u cijelosti se razumijemo. Na kraju će se opet sve svesti na dijalog. Ako smo sad obje članice i EU-a i NATO-a sigurno nećemo ići u zaoštravanje odnosa, nema nikakvog razloga za to, nego treba pokušati riješiti taj problem proistekao iz raspada bivše Jugoslavije", rekao je Plenković.
I Plenković i Cerar imali su odvojene sastanke s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kojoj su izložili svoja stajališta oko rješavanja pitanja granica.
"Nismo došli na ispovijed"
„Kancelarki Merkl sam detaljno pojasnio posljednja događanja oko provedbe arbitražne odluke, kao i odnose između Slovenije i Hrvatske i mislim da me jako dobro razumjela", kazao je Cerar.
Kako iz Tallinna javlja reporter Nove TV Mislav Bago, Plenković je ponovio kako Hrvatska i Slovenija imaju izvrsne odnose.
"Nismo mi došli sada kancelarki na ispovjed, ni on ni ja. Dakle, moramo biti sasvim jasni. To je jedno pitanje koje, možemo reći, opterećuje, inače po meni, izvrsne odnose koje imamo Slovenija i Hrvatska. Imat ćemo ih i dalje. Razumijevanje, siguran sam da je on dobro prezentirao svoju poziciju. Ja znam kako sam i na koji način prezentirao poziciju Hrvatske. Ono što je bitno je da mi krenemo prema rješavanju problema", izjavio je Plenković.
Plenković i Cerar susreli su se prvi put nakon sastanka prije desetak dana u New Yorku, kada je Cerar otkazao već dogovoreni dolazak u Zagreb zbog Plenkovićeva govora na Općoj skupštini UN-a.
"Ja stvarno jako pazim što govorim i moram priznati ako pažljivo pročitate govor da malo tko može vidjeti neku oštrinu, nešto novo u odnosu na jasnu, čvrsto definiranu poziciju ne samo moje vlade, nego zadnje dvije vlade i saziva Sabora, predsjednice. Svi smo na istoj crti. Što se tiče odnosa s Cerarom, on je vrlo dobar, prijateljski i neposredan", rekao je Plenković.
"Protiv Europe više brzina"
Plenković je u Tallinnu u okviru rasprave o budućnosti Europe kazao kako se Hrvatska jasno izjasnila protiv Europe više brzina i stvaranja užih skupina zemalja.
Plenković u Tallinnu sudjeluje na digitalnom summitu zemalja čelnika EU-a. U četvrtak navečer tijekom radne večere čelnici su razgovarali o planovima za budućnost EU-a nakon izlaska Velike Britanije. Hrvatski premijer u petak je o tome razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, koji koordinira raspravu o tome.
"Za nas je bitno da bilo kakva rasprava o budućnosti Europe bude u formatu svih članica. To je ključ jer ako se izmjesti u neki neformalni format sa strane, gdje ne bismo svi bili za stolom onda riskiramo operacionalizaciju Europe više brzina. Hrvatska u ovoj fazi ima sav interes da bude čvrsto ukorijenjena u institucionalni okvir EU-a, a to je zadaća predsjednika Tuska i mislim da smo se tu sasvim dobro razumjeli i da se međusobno podržavamo", rekao je Plenković novinarima.
"Bilo je puno bilateralnih susreta. Za mene su iznimno korisni bili susreti s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, talijanskim premijerom Paolom Gentiloneom i niz neformalnih susreta s drugim premijerima, uključujući i slovenskog kolegu Miru Cerara", rekao je Plenković po završetku summita.
Glavna tema digitalnog summita u petak jest kako osigurati da EU bude predvodnik u digitalnoj revoluciji, kako bi se iskoristile sve prednosti koje nudi novo digitalno doba. Summit je organiziran na inicijativu Estonije, koja u ovom polugodištu predsjedava Vijećem EU-a, i koja se isprofilirala kao jedna od predvodnica u digitalizaciji javnih usluga i gospodarstva.
Plenković je rekao da i Hrvatska ima dosta postignuća u tom području, poglavito kroz projekte e-građani, e-poslovanje naročito u zdravstvu.
Među glavnim preduvjetima za puno korištenje potencijala digitalne revolucije je neomatan prijenos podataka i kibernetička sigurnost.
"Svi su svjesni da su kibernetički napadi ne samo jedna od potencijalnih prijetnji terorizma, nego je to i područje kroz koje se vodi hibridno ratovanje, čiji smo svjedoci, a ponekad i žrtve. Jasno sam rekao da je Hrvaska za slobodu interneta, da je velika odgovornost na internetskim operaterima. Mislim da moramo raditi na informiranju naših ljudi, da budu obazrivi i oprezni kada koriste digitalne usluge i tako spriječe digitalne prijevare", rekao je Plenković. (Hina/M.B.)
