Veliki ugovor s Japanom: ''U zaštiti više od 200 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla nema niti jednog hrvatskog proizvoda''

Sporazum je u parlamentu prihvaćen s 474 glasa za, 152 protiv i 40 suzdržanih. Njime će se ukinuti gotovo sve carine čija godišnja vrijednost za EU kompanije doseže oko milijardu eura. Hrvatska u Japan najviše izvozi tunu. Kako će ovaj sporazum utjecati na hrvatsko ribarstvo pitali smo eurozastupnicu Marijanu Petir koja je članica odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u Europskom parlamentu.

Pročitajte i ovo Tlo ne miruje VIDEO Snažan potres pogodio Japan kod obale Japana VIDEO Prevrnuo se tanker, u pomoć poslani zrakoplovi i brodovi: Dio mornara nestao

''Ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske. Vrijednost izvoza proizvoda ribarstva viša je od vrijednosti uvoza zahvaljujući izvozu naše tune i to upravo u Japan. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana predviđaju se nove tržišne mogućnosti, kao što su sniženja carina te veća dostupnost tržišta za male i srednje poduzetnike'', kaže Petir.

''Hrvatska u Japan izvozi goleme količine jadranske tune, koja je u Japanu visoko cijenjena delicija, no ovim se sporazumom i drugim hrvatskim kompanijama omogućava da lakše dođu do kupaca na tom golemom tržištu, pod gotovo istim uvjetima kakve imaju i u Europskoj uniji'', Tonino Picula Prošle godine u Japan smo, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, izvezli tune u vrijednosti većoj od 32 milijuna dolara.

Eurozastupnica Ruža Tomašić članica je odbora za ribarstvo. Ističe da se ugovorom povećava mogućnost izvoza hrvatskih morskih proizvoda, posebice tune. ‘’Ribarstvo je takoder obuhvaćeno i predstavlja jedan od ključnih elemenata sporazuma. U odnosu na ribarstvo, zahvaljujući sporazumu, obje strane ukinut će sve carine, što podrazumijeva povoljnije cijene za potrošače u EU-u i veće mogućnosti izvoza za industriju EU-a. Upravo ukidanjem carina s obje strane otvara se mogućnost povećanja izvoza hrvatskih morskih proizvoda, posebice tune, na značajno japansko tržište’’, kaže Tomašić.

Osim ribarstvo, ugovorom je dogovoren i trgovinski odnos poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. No, Petri naglašava da u zaštiti više od 200 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla, nema niti jednog hrvatskog proizvoda.

''Iako će hrvatski poljoprivredni i prehrambenih proizvodi imati lakši pristup japanskom tržištu, nažalost, čini se kako to nije iskorišteno na najbolji mogući način. Naime, Sporazumom o gospodarskom partnerstvu predviđa se zaštita 205 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla među kojima nema nažalost niti jednog hrvatskog proizvoda. Popis sastavlja Odbor za trgovinsku politiku u dogovoru s državama članicama te je stoga na Hrvatskoj i njezinom predstavniku u tom Odboru da zatraži uključivanje hrvatskih proizvoda na popis. Smatram da je važno da se naši proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla koji su već prepoznatljivi na europskom tržištu plasiraju i u druge zemlje. Sporazumi donose nove mogućnosti za naše proizvođače i hrvatsku poljoprivredu, a Hrvatska kao punopravna država članica mora imati svoje mjesto u trgovinskim sporazumima koje EU sklapa s drugim državama. Očekujem od nadležnih u hrvatskoj Vladi da se angažiraju oko ovog pitanja jer je nedopustivo da nema hrvatskih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u trgovinskim sporazumima EU i drugih zemalja'', rekla je Petir.

Eurozastupnik Tonino Picula nagalsio je trgovinske barijere koje su riješene ovim sporazumom. "Ukupan izvoz roba i usluge iz Europske unije u Japan iznosio je prošle godine, prema podacima Europske komisije, 86 milijardi eura. No, do stupanja sporazuma na snagu, europske su se kompanije suočavale s trgovinskim barijerama koje su im smanjivale konkurentnost na japanskom tržištu koje ima 120 milijuna potrošača. Stupanjem sporazuma na snagu, te će barijere biti uklonjene, uz visoke regulatorne standarde i zaštitu potrošača u skladu s pravilima EU, stvorena će biti zajednička zona trgovine s preko 600 milijuna ljudi.

Hrvatske izvozne kompanije zasigurno će tu vidjeti svoju priliku za rast. Smatram da je nužno da ovu priliku iskoristimo i za transfer i usvajanje novih, najnaprednijih proizvodnih i razvojnih tehnologija i znanja, u čemu je Japan i dalje globalni lider. Sigurno je da mi kapacitete za usvajanje takvih tehnologija i dalje imamo. Stupanje sporazuma na snagu snažna je politička poruka potrebe da na svjetskoj razini nastavimo surađivati u vremenu kad nas različiti politički oportunisti pokušaju uvjeriti da ćemo bolje proći ako se izoliramo od ostatka svijeta. Povijest nas uči da svaki izolacionizam vodi u sukobe", kaže Picula.

Sporazum s Japanom štiti najosjetljivije sektore u EU-u, poput proizvodnje riže, ali istodobno omogućuje trenutačno ili postupno ukidanje svih carina na vino, govedinu, svinjetinu, tjesteninu, čokoladu i kekse. EP je pozvao Europsku komisiju da uspostavi kontaktne točke za te kompanije kako bi što prije mogle iskoristiti prednosti Sporazuma.