Nije sve tako crno: Pet gradova lani bilježilo demografski plus. Znamo i koja su najčešća imena za bebe

Svjetski dan djece slavi se 20. studenoga. Upravo tog dana 1989. godine 196 država potpisalo je Konvenciju o pravima djece, čime su se obvezale svoj djeci jamčiti jednaka prava, štititi ih od diskriminacije i osigurati im pravo na razvoj i učenje.

Pročitajte i ovo Rad u školi Ni sustav ih ne štiti: "Radim u maloj sredini i nemali broj puta su mi roditelji došli na kućna vrata'' žele više djece Zbog loše demografske slike ova se država odlučila na drastičan korak

U najnovijim statističkim podacima o najmlađim članovima društva Državni zavod za statistiku istaknuo je da je u 2019. u Hrvatskoj živorođeno 36.135 djece, od kojih su 51,1 posto bili dječaci, a 48,9 posto djevojčice.

Među gradskim sredinama koje su zabilježile pozitivan prirodni prirast najprije se ističe Solin, a prate ga Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić. I manje sredine bilježile su demografska kretanja u plusu. Jednako kao gradovi, najveći prirodni prirast imale su općine na Jadranu i sjeveru Hrvatske. Tako se na prvome mjestu ističe općina Podstrana, slijede je Župa dubrovačka i Viškovo te dvije općine u Međimurskoj županiji - Nedelišće i Mala Subotica.

Već neko vrijeme u modi su kraća imena, a u 2019. najviše mališana nazvano je Luka i Mia. Također, za nekoliko godina školski razredi bit će puni Davida, Jakova, Ivana i Petara jer spadaju u pet najčešćih muških imena te godine, a najviše djevojčica odazivat će se i na imena Ema, Lucija, Sara i Nika.

Tri četvrtine djece u vrtiću dnevno boravi osam i više sati

Na početku pedagoške godine 2019./2020. u nekom obliku predškolskog odgoja sudjelovalo je 139.682 djece, od kojih je gotovo 90 posto bilo uključeno u redoviti program.

U vrtiću se djeca igraju, plešu, savladavaju nove vještine te stječu nove prijatelje i iskustva, a čak tri četvrtine djece u vrtiću dnevno boravi osam i više sati pod budnim okom ukupno 13.617 odgajatelja, dok je na jednog odgojitelja i učitelja u prosjeku dolazilo desetero djece.

U hrvatskim se školama u istoj školskoj godini obrazovalo čak 460 tisuća učenika, od kojih je 68 posto pohađalo osnovnu školu.

Nakon vremena provedenog u vrtiću ili školi, djeca su svoje slobodno vrijeme iskoristila i u kazalištima. Tako su u sezoni 2018./2019. u hrvatskim kazalištima odigrane ukupno 6793 dječje i lutkarske predstave, koje je uživo odgledalo više od 916 tisuća malih posjetitelja.

Možda i suprotno uvriježenomu mišljenju, iz Državnog zavoda za statistiku navode da djeca i mladi imaju sklonost prema čitanju i posjećivanju knjižnica. Svaki učenik obvezni je član knjižnice osnovne ili srednje škole koju pohađa, pa su tako članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica u 2019. činili 40 posto članstva svih knjižnica.

No izvan toga obveznog članstva u školama djeca i mladi rado posjećuju i narodne knjižnice pa je tako udio mlađih od 18 godina u ukupnom broju korisnika narodnih knjižnica također nešto više od 40 posto.

Iz Državnog zavoda za statistiku stoga su podsjetili na riječi pisca Paula Coelha da dijete uvijek može odrasloga naučiti trima stvarima - da bude veseo bez razloga, uvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što želi.

"Stoga, slobodno kopirajmo dječji modus operandi te ih svakodnevno usmjeravajmo kako bi izrasli u zdrava, slobodna i sretna bića. Jer ulaganje u djecu najbolje je ulaganje u budućnost", istaknuli su iz tog Zavoda.