Može li, primjerice, tehnička Vlada prelagati izmjene Zakona o športu što je zbog huliganskih izgreda u Francuskoj zatražila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Pročitajte i ovo
SDP-ovac Peđa Grbin, pravni stručnjak i član saborskog Odbora za Ustav, napisao je na svom Facebook profilu kako mu je 'puna kapa stručnjaka za ustavno pravo koji filozofiraju o temi a nisu uopće pročitali propise'.
Njegov post o tome što Vlada može a što ne prenosimo u cjelosti:
Ovih se dana vodi dosta žestoka rasprava oko toga što Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje smije, a što ne smije činiti. I, iskreno, puna mi je kapa "stručnjaka za ustavno pravo" koji filozofiraju o ovoj temi, a da nisu pročitali relevantne propise kojima je ova situacija uređena. Pa da krenemo:
1) Zakon o postupku primopredaje vlasti, konkretno članci 4. i 5. toga zakona ne mogu se izravno primijenti na ovu situaciju. Zašto? Zato što u njima jasno piše da se oni primjenjuju OD DANA RASPISIVANJA IZBORA. Koliko je meni poznato, a držim da mi je poznato, izbori još nisu raspisani te stoga ti članci mogu biti tek smjernica u tumačenju onih odredbi, onih zakona koji su doista primjenjivi na sadašnju situaciju.
2) A da bi znali koji je zakon primjenjiv, moramo se vratiti na članak 116. stavak 7. Ustava koji počinje rečenicom: "Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku." (kad smo kod ove odredbe,zanimljivo je da na službenoj stranici Vlade https://vlada.gov.hr/ u trenutku kada ovo pišem nema niti spomena da je Vladi izglasano nepovjerenje, kao što nigdje nije vidljivo da je Vlada ispunila svoju ustavnu obvezu i podnijela ostavku, ali dobro sad...)
3) Dakle, Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje je Vlada u ostavci, a Zakonom o Vladi (da, doista postoji zakon kojeg je donio Sabor, a koji uređuje što i na koji način Vlada smije raditi), točnije, člankom 7. toga Zakona propisano je da će Vlada koja podnese ostavku obavljati TEHNIČKE POSLOVE do imenovanja nove Vlade.
Dakle, Zakon o primopredaji vlasti u ovom trenutku može biti samo smjernica jer je iz njega savršeno jasno da su pitanja imenovanja i sklapanja ugovora veće vrijednosti nešto što Vlada u ostavci ili tehnička Vlada ne smije činiti. Zakon koji uređuje sadašnju situaciju je Zakon o Vladi, koji je daleko restriktivniji i Vladi daje ovlast obavljati JEDINO tehničke poslove, što je znatno šire ograničenje od onoga iz Zakona o primopredaji vlasti. Stoga čvrsto stojim na stajalištu da utvrđivanje prijedloga zakona, kao ovlast Vlade koja proizlazi iz članka 113. Ustava, nije tehnički posao i da ga sadašnja Vlada, koja je u ostavci jer joj je nepovjerenje izglasao Sabor i time joj oduzeo demokratski legitimitet utvrđivanja prijedloga zakona i donošenja drugih propisa, ne smije činiti!'
