Parlamentarne stranke, ni nakon potresa koji je u HDZ-u izazvala informacija da se stranka zaduživala kod privatnih tvrtki koje posluju s državom, ne žele otkriti tko su im kreditori ni pod kojim su se uvjetima zaduživale.
Pročitajte i ovo
"SDP se zadužuje isključivo kod komercijalnih banaka i pod komercijalnim uvjetima, kao i građani", odgovor je na upit kod kojih je banaka ili drugih pravnih osoba stranka uzela kredite i zajmove o kojima govori izvješće državne revizije za 2015., pod kojim uvjetima i za koju namjenu te otplaćuje li uredno svoje obveze.
Detalje zaduživanja u stranci ne žele otkriti.
U izvješću državne revizije stoji, pak, kako je SDP krajem 2014. iskazao ukupne obveze u iznosu 16.364.982 kuna, u čemu su 4.781.403 kune kredita i zajmova. Od toga se 2.700.000 kuna odnosi na kredit za izbornu promidžbu, 1.860.714 kuna na okvirni kredit za odobreno prekoračenje, a 220.689 kuna na zajam pravnoj osobi. Navodi se i kako su obveze SDP-a za kredite i zajmove 30. travnja 2015. iznosile 1.220.689 kuna.
Revizori su utvrdili da su obveze SDP-a dospjele koncem 2014. iznosile 6.974.329 kuna, odnosno 42,6 posto ukupno iskazanih obveza, a vrijednosno značajnija je obveza prema državnom proračunu, u iznosu od 4.782.230 kuna, "za uplatu 65 posto prihoda od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo".
HNS se zaduživao i kod Ferenčaka; uzimali i robne zajmove
I HNS na isto pitanje uzvraća kako "još od 2000. godine financira svoje kampanje kreditima komercijalnih banaka i pritom sve svoje obaveze uredno i na vrijeme podmiruje". "Osim u svrhu kampanja, stranka se zadužila i u svrhu svog redovnog poslovanja, što, također, uredno podmiruje", kaže HNS te dodaje kako "posluje u skladu sa svim zakonima Republike Hrvatske i, sukladno tome, o svom poslovanju obavještava sve institucije koje je dužan obavijestiti, što je vidljivo i prema HNS-ovim financijskim izvješćima, koja redovito objavljuje, kao i prema bezuvjetnim mišljenjima Državne revizije, koja nadzire i svake godine provodi detaljnu kontrolu nad poslovanjem stranke".
Na ponovljenu molbu da detaljnije obrazlože svoje dugove i pitanje zbog čega ne žele otkriti tko su im kreditori, iz HNS-a uzvraćaju kako je riječ o poslovnom odnosu.
A u izvješću državne revizije može se pročitati kako su obveze HNS-a za kredite i zajmove krajem 2014. iznosile iznose 871.967 kuna, a odnosile su se na obveze prema bankama za kredite u iznosu 235.797 kuna i "obveze za robne i druge zajmove" u iznosu 636.170 kuna. Navodi se kako su krediti prema poslovnim bankama smanjeni za 883.845, dok su zajmovi povećani za 398.340 kuna radi novog zaduživanja.
Državni revizori navode i kako se stranka tijekom 2014. zadužila kod glavnog tajnika Srećka Ferenčaka za pola milijuna kuna, beskamatno, s rokom povrata 11 mjeseci. Taj je zajam stranka vratila u više navrata - u travnju, svibnju, srpnju i rujnu 2014.
HSP AS ne zna detalje vlastitog poslovanja
Ni HSP AS ne želi otkriti kreditore i uvjete pod kojima se zaduživao, a tvrde kako ih zapravo ne znaju.
"O periodu o kojem govorite za 2013. i 2014. godinu sva saznanja imamo, kao i vi, iz financijskih izvješća te izvješća Državne revizije. U tom periodu ovlaštene osobe za financije bili su Ruža Tomašić i Denis Bevanda, koji nisu naši članovi od kraja 2014. godine. Nakon njih smo našli dosta nesređeno financijsko stanje, ali sve naše obveze iz tog vremena i kasnije uredno smo izvršavali ili ih izvršavamo", stoji u odgovoru HSP AS-a.
Državni revizori toj su stranci za poslovanje u 2014. dali uvjetno mišljenje, a u izvješću navode, među ostalim, kako su se obveze stranke u iznosu od 316.838 kuna odnosile se na obveze prema dobavljačima, za financijski najam te na obveze prema zaposlenima.
U odnosu na godinu ranije, smanjene su za 103.215 kuna, najvećim dijelom zbog prijevremene otplate kredita. Obveze za kredite smanjene su za 163.866 kuna ili 55,3 posto, dok su obveze prema dobavljačima povećane su za 59.688 kuna ili za nešto više od 60 posto. Upozorava se da stranka nije ustrojila evidenciju obveza prema dospjelosti te da je do kraja rujna 2015. plaćeno 64,6 posto obveza dobavljačima, odnosno 102.711 kuna.
GONG: Stranke moraju otkriti tko su im kreditori
Političke stranke su krajem 2014. iskazale ukupno 23.098.673 kuna obveza za kredite i zajmove, od kojih se vrijednosno značajniji, u ukupnom iznosu od 22.753.026 kuna odnose na šest parlamentarnih političkih stranaka (HDZ, HNS, HSP AS, HDSSB, IDS, SDP).
Detalje zaduživanja, međutim, ne žele iznositi u javnost, a uglavnom poručuju kako posluju u skladu sa zakonom i redovito objavljuju financijska izvješća, što za većinu stranaka redovito potvrđuju i izvješća državne revizije.
U udruzi GONG, međutim, inzistiraju da bi stranke morale objaviti tko su im kreditori i tako vratiti poljuljano povjerenje građana te umanjiti prostor za korupciju.
"Stranke to moraju objaviti. Ako ne žele, to je kao da odbijaju reći tko im je donator, tko im je dao koliko novca", uvjeren je GONG-ov Dragan Zelić.
Zelić ne dijeli mišljenje da stranke po zakonu nisu dužne objaviti svoje kreditore. Upozorava kako Zakon o financiranju političkih aktivnosti propisuje da političke stranke svoje računovodstvo vode po propisima neprofitnih organizacija.
"Mi smo neprofitna organizacija, a naš neovisni revizor kaže kako u financijskom izvješću moramo navesti sve detalje zaduživanja, što uredno i činimo", kazao je Zelić, tumačeći da je riječ o minimumu transparentnosti.
"Da stranke, u zemlji koja je prošla i još uvijek prolazi takvu agoniju s financiranjem stranaka, ne žele objaviti tko su im kreditori, pa ljudi moji, to su minimalni principi transparentnosti", tumači Zelić.
Podsjeća da su svi državni dužnosnici u imovinskim karticama dužni navesti detalje o kreditima koje su uzeli, kako bi se otklonila mogućnost sukoba interesa.
"Ne mora sve ni pisati u zakonu, neke su stvari zdravorazumske. Ako ti netko da kredit od 15 milijuna kuna, bilo banka, bilo poduzeće, red je da se zna jesi li ti vratio kredit i pod kojim je uvjetima on dan, jer sve ostalo može biti sumnja da ćeš pogodovati tom kreditoru. Duh i svrha zakona koji traži transparentnost je da se poveže interes stranke i kreditora. Ozbiljna stranka bi morala sama raditi na podizanju standarda i razine transparentnosti, pogotovu kad pogledate zadnja istraživanja, koja govore da su političke stranke na dnu ljestvice po povjerenju građana. Neka se stranke koje odbijaju objaviti kreditore upitaju hoće li time povećati ili umanjiti to povjerenje", kaže Zelić.
Uvjeren je da bi više standarde transparentnosti moralo postavljati i Državno izborno povjerenstvo, kao neovisno tijelo koje nadzire financiranje političkih aktivnosti.
Pitanje zaduživanja političkih stranaka u fokus javnosti je došlo nakon što je vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD) Pavao Vujnovac u intervjuu danom tjedniku Nacional otkrio kako mu HDZ duguje 4,2 milijuna kuna te kako kasni s vraćanjem duga.
Na to je reagirao jedini kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković, zatraživši od glavnog tajnika Domagoja Ivana Miloševića da mu podnese izvješće o kreditorima, a iz dokumenta koji je dobila na uvid neslužbenim putem vidjelo se da se 2014. i 2015. HDZ, uz PPD. Zadužio i kod tvrtki Viadukt i DIV.
Uz to, stranka je uzela dva kredita u Zagrebačkoj i jednu kratkoročnu pozajmicu u u Partner banci. (Hina)
-
U SUSJEDSTVUOpljačkali vozilo za prijevoz novca, traje dramatična potjera: Postavljene barikade, dignut helikopter
-
zaraza u sjevernoj makedonijiViše od 1400 oboljelih u tjedan dana: Proglašena epidemija
-
Ljetna elegancijaNina Badrić: Tako elegantna kratka haljina i obožavane natikače za izlazak s mamom
