Vrtić za 21. stoljeće: Djeca uče ono što sama spoznaju

Svaki roditelj za svoje dijete želi najbolju predškolsku edukaciju, a u 'Malom istraživaču' tvrde kako nude upravo to. Neki ga zovu najboljim vrtićem u zemlji, neki vrtićem za 21. stoljeće, a evo i zašto.

Pročitajte i ovo Zbog loše hrane i uvjeta Obrat u zagrebačkom vrtiću: Ravnateljica podnijela pa povukla ostavku nakon pobune roditelja Roditelji u šoku FOTO Što se događa u zagrebačkom vrtiću? Hrana je sirova i nejestiva, objekt se raspada, ravnateljice se svi boje: "Prostači po hodnicima, djeca se pred njom popišaju od straha"

Već 16 godina osnivačica vrtića, pedagoginja i stručni djelatnici vrtića razvijaju vlastiti pristup odgojno obrazovnoj praksi djece rane i predškolske dobi na spoznaji da djeca uče istražujući svoje okruženje samostalno. Djeca grade ili konstruiraju svoja znanja u situacijama koje su prirodne ili oblikovane od strane odraslih na način da samostalno, vlastitim naporom ili u suradnji s drugom djecom stvaraju znanje o svijetu u kojem žive.

>> U osnovne škole dolaze zdravi jelovnici!

Za razliku od 'običnih' vrtića u kojima je često djeci ograničen izbor igračaka i raznorodnog materijala, rijetko, u kojima su vrata odgojnih grupa često zatvorena, u kojima im nema pristupa u druge prostore vrtića, komunikacija među grupama je ograničena . 'U dječjem vrtiću Mali istraživač odgovorno možemo reći i pokazati u samom procesu kako djeca daleko bolje i brže stječu znanje ako im se omogući svakodnevna interakcija s ukupnim okruženjem, fizičkim i socijalnim', kaže nam ravnateljica ovog zanimljivog vrtića Ljiljana Vukšić.

Pedagozi i odgojitelji u ovom vrtiću razvili su specifično okruženje, realni kurikulum, koji odgovara uvjetima, djeci, kulturi ustanove i šireg okruženja. 'U našem vrtiću odgojitelj je usmjeren na oblikovanje okruženja koje doista daje mogućnost da prostor postane drugi odgajatelj. Primjerice, držimo da prostor treba biti tako dobro organiziran i opremljen didaktičkim materijalima, alatima i sredstvima za istraživanje, igru i aktivnosti da bude jači, snažniji od riječi odgajatelja', objasnila nam je ravnateljica Vukšić.

Ovakav princip rada u vrtiću potiče djecu na aktivnost, a ne na pasivnost i poslušnost. Djeca su ta, a ne odrasli, koja biraju što će raditi, s čime će se igrati i kako će stupiti u odnose s drugom djecom i odraslima bez prevelikog uplitanja odgajatelja.

Ravnateljica smatra da bi ovakvi vrtići trebali biti standard u Hrvatskoj te da je takav standard zapravo već i propisan Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji govori o cjelovitom djetetu i učenju surađujući s drugima. 'Mi smo predložak zakonom propisanog načina rada s djecom a još uvijek nas gledaju kao alternativan i eksperimentalan pristup. Puno je lakše biti superioran nego jednakopravan, puno je lakše dati gotovo rješenje nego omogućit spoznaju jer to puno duže trake, puno je lakše poučavat nego dopustiti, ne daj Bože, da netko istražujući otkrije da je naša spoznaja pogrešna. Jer što ćemo onda s tom spoznajom?', objašnjavam nam ravnateljica razlike u principu rada ovog vrtića i 'običnih' vrtića.

Kao glavni problem u 'ovičnim vrtićima' ravnateljica Vukšić nam navodi činjenicu da je u njima sve podređeno odraslima, a ne djeci, no veseli se što sve više odgojitelja osvještava potrebu za promjenom.

Mali istraživač ima kapacitet za 130 djece i 13 odgojitelja, a u ovom trenu je upisano 49 djece. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook