Otkrivamo što zapravo stoji iza Vladinog plana najma stanova

Prodaja nekretnina u Hrvatskoj i dalje je u padu. Mnoge novogradnje stoje i propadaju. A za one koje su došle u ruke banaka zbog građevinskih tvrtki koje nisu mogle plaćati kredite Vlada traži rješenje.

Pročitajte i ovo Dugogodišnji problem Gotov je Registar stanova: Neki građani morat će se iseliti atraktivan kvart FOTO Stan od 28 kvadrata na super lokaciji u Zagrebu prodaje se za 105.000 eura

'Krajem godine ćemo moći reći sve elemente projekta i nadamo se da ćemo 2014. za naše građane ponuditi novi projekt najma stanova i ponuditi projekt najma stanova', kaže ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš.

>> Mrak-Taritaš: Model najma stanova gotov do kraja godine

Zbog lošeg stanja građevinskog sektora banke su postale vlasnici nekretnina koje ne mogu prodati. Najam je rješenje koje bi koristilo bankama, građevinskim tvrtkama, ali i građanima koji bi jeftinije plaćali stanovanje.

'Ove priče o desecima tisuća stanova na tržištu su lupetanje i spinovi. Banke u vlasništvu imaju možda nekoliko stotina stanova. Koliko njihovi klijenti imaju stanova to je druga priča, no neki klijenti su zdravi', kaže Željko Ivanković iz Hrvatske udruge banaka.

Bankama stanovi ne koriste, pogotovo ako se ne mogu prodati. Postoje i strahovi o tome kako bi uplitanje države zapravo bilo stvaranje nelojalne konkurencije.

Država mora biti oprezna

'Uplitanje države na tržište mora biti oprezno. Čim se intervenira na tržište nekome se pogoduje, a drugome to čini štetu', kaže Borislav Vujović iz udruženja poslovanja nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Na pitanje hoće li to više koristiti građanima ili bankama, ministrica Mrak-Taritaš odgovara: 'Mi želimo projekt koji će prvo i osnovno koristiti građanima. Da smo htjeli da koristi bankama već bi bio vani.'

Poticanje najma u trenucima nepovoljnim za kupnju plan je kojim bi se dugoročno promijenilo razmišljanje građana. Sve se češće govori o poticanju tržišta najma, a ne kupovine nekretnina. 'Ako možete jeftino unajmiti stan nema potrebe graditi. Ako je gradnja jeftinija od najma, onda ćete graditi, a najmovi će padati', kaže Željko Ivanković iz Hrvatske udruge banaka.

U Hrvatskoj je gotovo pa tradicija da svatko ima svoju nekretninu te da se štedi kroz kupnju stanova i kuća. 'Stanje na tržištu je takvo da se kupuje, ali umjereno. I ljudi malo više razmišljaju što kupiti, ali tržište postoji jer postoje potrebe', kaže Borislav Vujović.

Potrebe postoje, no financije već prezaduženih građana su problem. Detalji Vladinog plana još se usklađuju. Treba pomiriti želje, ali i potrebe, kako banaka tako i građevinara, Vlade ali i građana.

Pozadinu Vladinog plana u Dnevniku Nove TV pojasnio je Mislav Bago.

Tržište nekretnina je na izdisaju, ove je godine prodano svega tisuću stanova. Hrvatski građani su prezaduženi. Činjenica je da je samo svaki deseti od tih stanova kupljen preko POS-ova projekta gdje i država pomaže jer jednostavno banke građanima odbijaju mogućnost da uzimaju kredite, a 15 posto su već pale cijene nekretnina.

U ovome je trenutku posljednji podatak da prosjek jednog kvadratnog metra iznosi 10.580 kuna, a kad pomaže država u projektu POS to je otprilike 7.311 kuna. No, problem je što su u ovome trenutku hrvatski građani sve manje likvidni ili im banke ne mogu odobriti kredite jer ih ne mogu vraćati.

Stanovi su u vlasništvu banaka, kakvu će ulogu država imati u njihovom iznajmljivanju?

Netko bi rekao 'tko je tu lud, država se ne smije baviti poduzetništvom', no država se možda ne treba baviti ni pomaganjem tvrtkama. Mnoge su europske zemlje, pogotovo juga, pomagale građevinski sektor koji je generator gospodarskog razvoja. Država mora još osmisliti način. U tom trokutu će sudjelovati država, građevinske tvrtke koje su gradile i uzimale kredite od banaka te same banke, koje imaju hipoteke na te stanove. Ti su stanovi praktički neprodani.

Sada se u sljedećim tjednima i mjesecima traži model kako i na koji način država treba pomoći da banke te stanove počnu stavljati u funkciju, u konačnici da dobiju nekakav novac.

Zašto kupiti ili unajmiti stan?

Ono što je svakako važno je računica.

Primjerice, stan od 50 kvadratnih metara koji je klasičan i najtraženiji. U ovome trenutku, kada ga kupite, ovisno o mjestu gdje živite, kreditna rata mjesečna je otprilike od 2.900 do 3.300 kuna. Govorimo naravno o prosjeku i važno je napomenuti da nije isto u svakom dijelu Hrvatske.

Ideja Vlade je da najam bude 1.500 do najviše 2.000 kuna. Razlika, pa i tisuću kuna, značila bi puno jer građani bi u konačnici imali taj novac za osobnu potrošnju, a osobna potrošnja uz građevinarstvo je još jedan razlog gospodarskog oporavka kojim se onda pokreće cijeli zamašnjak.

Naravno da će o ovome biti puno priče sljedećih mjeseci i svatko će tražiti nekakvu zamku zašto bi država u to ulazila.

Interes države

Država ima ulogu ne samo da brine, nego mora kreirati dugoročnu politiku. Očito su u Banskim dvorima odlučili da je budućnost najam, a ne kupovina stana i na taj su način jeftiniji uvjeti za sve.

Država želi oporaviti gospodarstvo koje je u ovome trenutku leglo, gotovo da građevinski sektor ne postoji ili je sav u predstečajnim nagodbama.

Naravno da bi se država i naplatila preko PDV-a. Vi imate sada procjene od dvije do pet tisuća tih stanova koji idu na tržište, na koje bi onaj tko iznajmljuje morao platiti PDV državi.

Ono što je dugoročno izuzetno važno, reguliranje cijelog tržišta nekretnina baš kao i u cijeloj Europskoj uniji ili svijetu. Stanove ćete ubuduće preko agencija morati dobivati, a ne praktički na cesti.

Interes banaka

Što je bankama interes? Pa da aktiviraju ovaj mrtvi kapital. Trenutno oni imaju stanove, to nitko ne plaća, to se mora održavati, nitko od toga nema koristi, a oni to iz godine u godinu knjiže. Banke će, naravno, morati osmisliti novi stambeni model, način da se ide u najam i da se grade stanovi za najam, a ne za kredite na 30 ili 20 godina.

Interes građevinara

S građevinarstvom je ideja da se s tim dobivenim novcem kreditna rata plaća građevinskim tvrtkama koje će vraćati to bankama. Počet će disati gospodarstvo, ali i ostala industrija. Kada obnavljate ili kupujete stan ili ulazite u njega, onda morate kupiti pločice, kuhinju, kupaonicu...

Ono što je svakako najvažnije je to da napokon dobijemo realnu, a ne napuhanu cijenu nekretnina. Teško je vjerovati da je u Splitu kvadratni metar baš kao u Beču ili u Zagrebu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook