Oštrije kazne za onečišćenje okoliša?

Vlada predlaže da se brodare za onečišćenje okoliša kažnjava maksimalnom kaznom od osam, umjesto sadašnjih pet milijuna kuna.

Pročitajte i ovo Ugroženi milijuni ljudi Objavljeno veliko istraživanje: "Jedan je podatak šokantan" JOŠ KRITIKA Hrvatski arhitekti oštro o spornom novom Bačićevom zakonu: "Lokalna zajednica se isključuje iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru"

tri vijesti o kojima se priča DOZNAJE DNEVNIK NOVE TV Incident s Rafaleom: Borbeni zrakoplov morao je prisilno sletjeti! OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE "Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu Autocesta u Austriji FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život

Takvo rješenje podržao je IDS-ovac Damir Kajin, ocijenivši kako 'represijom možemo doći do čišćeg okoliša'.

Upozorio je, međutim, da ni jednoj pravnoj osobi do sada nije
izrečena maksimalna propisana kazna za onečišćenje.

Kruno Peronja (HDZ) Vladi je predložio da razmisli i o dodatnom povećanju gornje maksimalne kazne za onečišćenje mora.

Ingrid Antičević-Marinović (SDP) upozorila je, međutim, da su
hrvatski brodovi stari, te da 'nije čudo ako i nenamjerno onečiste okoliš'.

'Zakon se u nas slabo primjenjuje i uglavnom će se i dalje kažnjavati naše brodare kad onečiste okoliš negdje drugdje', rekla je SDP-ova zastupnica.

Ustvrdila je kako Hrvatska ne sankcionira kriminalno ponašanje stranih kompanija, te objasnila da je riječ o 'unosu kapitala kojemu se mi, kao katolička zemlja, klanjamo kao zlatnom teletu, pazeći da ih ne bi povrijedili'. 

Zbog profesionalnih bolesti Hrvatska na godinu gubi oko četiri posto BDP-a

Klubovi su podržali i prijedlog izmjena Zakona o listi profesionalnih bolesti, od kojih očekuju da će uvesti reda u evidenciji profesionalnih bolesti u zemlji s 200 tisuća korisnika invalidskih mirovina, i koja na godinu zbog profesionalnih bolesti gubi četiri posto BDP-a.

Iako je ministar financija Ivan Šuker uvodno istaknuo da je riječ o važnoj materiji, koja regulira poslove na kojima se lani 'obrnulo' 29,5 milijardi kuna, saborski klubovi nisu pokazali interes za Konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi.

O zakonu je raspravljao i HDZ-ovac Šime Prtenjača, a jedini polemičan ton bio je ispravak netočnog navoda u kojem je SDP-ova zastupnica Igrid Antičević-Marinović ministru Šukeru uzvratila da se predloženim zakonom neće u potpunosti uspostaviti gospodarski odnos prema novcu građana.

'Dok se god samo formalno najjeftinija ponuda prikazuje kao
najpovoljnija, iako je zapravo najskuplja na redovitom tržištu novca, roba i usluga, nećemo postići pravu kontrolu javne nabave', rekla je Antičević-Marinović (SDP) i zaradila opomenu predsjedavajućeg Mate Arlovića (SDP) zbog zlouporabe Poslovnika.