Hrvatska će u Europsku uniju ući za dvije do tri godine. Ne postoji razlog da pregovore ne dovrši već do kraja ove. Tako razmišlja Češka, prva zemlja iz bivšeg sovjetskog bloka koja predsjeda Europskom unijom.
'Gledamo na Hrvatsku kao na zemlju koja je prošle godine napravila nevjerojatan napredak. Intenzivno se radi kako u Vladi tako i u parlamentu', kaže Karel Kuhnl, češki veleposlanik u Hrvatskoj.
Promjenu u odnosu na Hrvatsku s kraja 2007-me, kada je stigao u Zagreb, češki diplomat ocjenjuje zapanjujućom. Obećava nastavak pomoći na europskom putu. No, samo do određene granice. I to hrvatsko-slovenske.
'Naš zadatak kao zemlje predsjedateljice je olakšati, posredovati i osigurati neutralan prostor za raspravu. Apsolutno smo spremni to i napraviti. Ali do finalnog rješenja bilateralnih problema Hrvatske i Slovenije moraju doći dvije zemlje', dodao je Kuhnl.
Mogući sastanak premijera dviju zemalja, Sanadera i Pahora, češki veleposlanik ocjenjuje dobrodošlim. Ne odbacuje mogućnost i češkog sudjelovanja, ali samo ako na to pristanu obje strane. A Slovenija to odbija.
Čvrsta potpora Slovačke ulasku Hrvatske u EU i NATO
Slovačka čvrsto podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO, rekao je potpredsjednik slovačke Vlade Dušan Čaplovič koji je u Bratislavi razgovarao s potpredsjednicom hrvatske Vlade i ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadrankom Kosor.
Kako je priopćeno, u prijateljskom razgovoru govorilo se o pristupu Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u, pitanjima nacionalnih manjina te gospodarskoj suradnji dviju država, posebno u energetici.
Energetska suradnja
Dvije su strane zaključile kako će današnji susret potaknuti bolju hrvatsko-slovačku energetsku suradnju te da će se ostvariti i zajednički projekti koji će osigurati energente za obje države. U Hrvatskoj je pri kraju javna rasprava o Energetskoj strategiji, koja će osigurati energetsku neovisnost zemlje, rekla je Kosor, istaknuvši kako se intenzivno razgovara o novim dobavnim pravcima, kao što su sjevernoafričke zemlje Alžir i Libija, te o ponudi Katara za sudjelovanje u izgradnji terminala za ukapljeni prirodni plin. Cilj nam je neovisna i sigurna opskrba plinom, naglasila je potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, što će se, među ostalim, ostvariti i izgradnjom alternativnih dobavnih pravaca, poput priključka na Transjadranski plinovod, kojim će plin iz kaspijskog područja i Irana dotjecati u Italiju i zapadnu Europu.
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
