Što su to offshore tvrtke i zašto ih se često povezuje s pranjem novca? Stručnjaci otkrivaju kako funkcioniraju

Ako želi izbjeći plaćanje visokih poreza, osnivač neke tvrtke smije legalno registrirati tvrtku izvan zemlje u kojoj živi. To se zove offshore tvrtka.

"Naročito su po tome poznate internetske kompanije, koje na taj način svode svoje porezno opterećenje praktično na nulu jer u tim poreznim oazama ne postoji porez na dobit, odnosno ne plaća se porez na dobit", objasnio je za Dnevnik Nove TV reporterki Viktoriji Bednjanec ekonomski analitičar Damir Novotny.

Prema popisu Europske unije to su: Američka Samoa, Angvila, Dominika, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski Otoci, Vanuatu i Sejšeli.

Iako se radi o zakonitoj praksi, offshore tvrtke najčešće vežemo uz pranje novca. Porezna stručnjakinja Đurđica Jurić objašnjava kako to izgleda.

"Postavlja se pitanje odakle dolazi novac u offshore kompanije? On može doći na način da trgovačko društvo iz bilo koje druge zemlje, EU-a, Hrvatske, uključujući ili treće zemlje podmiruje izmišljene imaginarne fakture za usluge koje nisu nikada obavljene i novac se slijeva u offshore kompanije. Offshore kompanija dobije novac, ovdje je novac i iz ove oaze, što je bitno? Da se novac ubaci u legalni posao", rekla je porezna stručnjakinja Đurđica Jurić.

I tim novcem onda se može kupiti, primjerice, luksuzna kuća. Kako se Hrvatska bori protiv toga?

"Ako vi u nekom trenutku počnete nabavljati određenu imovinu, a ovdje niste ostvarili nekakvu dobit, niste primili dividendu iz inozemstva koju ste deklarirali i platili porez na dividendu iz inozemstva da vas pitaju da dokažete porijeklo vaše imovine", izjavio je porezni stručnjak Ivan Čevizović.

Pročitajte i ovo Večeras u Provjerenom Insajderi za Provjereno: Hrvatska pošta dobiva veliki novac iz proračuna, a zbog popusta klijentima gubi više od 200 milijuna kuna

Pročitajte i ovo POBJEDA TAKSISTA ''Nelojalna konkurencija'': Uber Francuska mora isplatiti više od 180.000 eura moralne odštete

Europskim pravilima smanjile su se šanse za pranje novca putem poreznih oaza i offshore tvrtki.

"Banke moraju u Europskoj uniji osobito kontrolirati tokove novca, poduzeća moraju deklarirati svog krajnjeg vlasnika", navodi Novotny.

Prošle je godine u Hrvatskoj bilo 249 slučajeva sumnji na pranje novca. Naložena je i blokada za 46 transakcija, u iznosu od 33,8 milijuna kuna. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr