'Prepoznajemo napore koje je vlast uložila kako bi se izbori proveli stručno i uz sudjelovanje svih sudionika. Primijetili smo i povjerenje koje u izbornom procesu pokazuju birači, političke stranke i nevladine udruge', kazao je voditelj misije Vadim Zhdanovich.
Pročitajte i ovo
Misija ističe da je Državno izborno povjerenstvo akreditiralo
6.076 domaćih i stranih promatrača, kojima je omogućen nesmetan pristup izbornom procesu.
Misija u svojim inicijalnim zaključcima ocjenjuje da se kampanja odvijala u natjecateljskom i pluralističkom ozračju, da su mediji biračima uglavnom pružali dovoljno podataka o kandidatima i njihovim promidžbenim aktivnostima, ali i da treba riješiti određena pitanja, uključujući ona vezana uz zakonodavni okvir i njegovu provedbu te kratak vremenski rok za izborne pripreme.
Prema Ograničenoj misiji za promatranje izbora ODIHR-a, 'mediji su ispunili propisane zakonske obveze i omogućili svim prijavljenim strankama i kandidatima prenošenje njihovih poruka javnosti', uz dodatak da su 'odredbe o praćenju kampanje u medijima previše restriktivne'.
Misija smatra da 'pravni okvir pruža odgovarajuću osnovu za provedbu demokratskog izbornog procesa'.
'Novi Zakoni o Državnom izbornom povjerenstvu, popisima birača i financiranju političkih stranaka pozabavili su se onim aspektima izbornog zakonodavstva koji su ranije bili nepotpuni i time
postavljali izazove pred tijela uprave. Međutim, DIP još uvijek u
potpunosti ne djeluje kao stalno tijelo', stoji u priopćenju.
Misija smatra da bi se Zakon mogao dodatno poboljšati donošenjem odredbi kojima se zahtijeva potpuna transparentnost troškova kampanje.
'Čini se da DIP i druga izborna tijela uživaju povjerenje javnosti i
svoje su zadaće obavili na učinkovit i stručan način. Međutim, za
sustav proširivanja članstva izbornih komisija nižih razina na
stranačke dužnosnike, radi povećanja transparentnosti, bilo bi dobro imati izričito propisane procedure', stoji u zaključcima misije.
Misija se osvrće i na Etičko povjerenstvo, ustrojeno u vrijeme izbora pod okriljem Ustavnog suda, koje nadzire usklađenost s Izbornim etičkim kodeksom.
'No, odluke Povjerenstva nisu pravno obvezujuće i potrebne su ovlasti nametanja pravno snažnih odluka i detaljnija pravila postupanja kako bi se postigla potpuna djelotvornost', smatraju u OESS-u.
U priopćenju također stoji da je 'Središnji državni ured za upravu
uveo jedinstveni kompjutorizirani sustav te time poboljšao točnost popisa birača te da su se poštivala nova pravila kojima je ograničeno izdavanje potvrda za glasovanje.'
Misija podsjeća da je četiri i pol milijuna registriranih birača
moglo pristupiti na gotovo 7.000 biračkih mjesta, uključujući 265
biračkih mjesta otvorenih u 53 strane države kako bi moglo glasovati i oko 400.000 državljana registriranih izvan Hrvatske. Misija u priopćenju primjećuje da je u odnosu na 2003. znatno povećan broj biračkih mjesta u BiH, s 30 na 124, što se odrazilo i na odaziv birača (29 % u odnosu na 19 % iz 2003.).
'Premda je ovaj korak napravljen kako bi se olakšao pristup
glasovanju bosanskim Hrvatima, navedeno je pitanje ujedno i
politizirano u kontekstu izborne promidžbe', stoji u inicijalnim
zaključcima misije.
Ocjena misije je i da je pri samom kraju 'kampanja bila više
usredotočena na osobnosti neke od glavnih vođa stranaka, a manje na određene političke programe'.
OESS/ODIHR je od 30. listopada angažirao 21 stručnjaka za izbore, uključujući 10 dugoročnih promatrača diljem zemlje, iz 13 zemalja članica OESS-a, a svoj će završni izvještaj o promatranju izbora objaviti približno dva mjeseca nakon okončanja izbornog procesa.
