Bajić je kazao kako je lani zabilježen 3-postotni porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2010. godinu, i to prije svega protiv nepoznatih počinitelja (za 11 posto), zbog čega je DORH organizirao radne sastanke s Ravnateljstvom policije oko intenziviranja otkrivačke djelatnosti policije.
U porastu je i broj kaznenih prijava protiv mlađih punoljetnih osoba (2 posto), maloljetnih osoba (4 posto) i pravnih osoba (17 posto), dok su u neznatnom padu prijave protiv odraslih osoba. Državna odvjetništva imala su u radu protiv poznatih počinitelja (odrasli, mlađi punoljetnici, maloljetnici i pravne osobe) 63.638 prijava. Riješeno je 53.456 prijava.
Što se tiče strukture kriminaliteta, 57 posto kaznenih djela odnose se na imovinske delikte, 6 posto vezan je za zlouporabu droga, 5 posto su nezakonitosti iz platnog prometa i poslovanja te područja slobode i prava. Bajić je istaknuo kako je lani zabilježen značajan porast broja odbačaja kaznenih prijava (45 posto), najveći u zadnjih deset godina.
To je obrazložio velikim brojem kaznenih prijava građana koji se žale na pravosudne i upravne odluke kada im kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da istjeraju pravdu. Opravdanje vidi i činjenici da je znatan dio prijava odbačen jer su iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen jer se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima.
Takvo opravdanje, po mišljenju predsjednika Odbora Josipa Kregara (SDP), ne objašnjava tako velik broj odbačaja, a nužnim ocjenjuje selektiranje prioriteta u radu državnih odvjetništava. "Trošenje energije na za društvo manje opasna djela znači zakočiti rad DORH-a, a posebno USKOK-a", rekao je Kregar, koji očekuje da će prioritet u radu tužiteljstava u ovoj i idućim godinama biti rješavanje kaznenih djela iz pretvorbenog kriminala.
Bajić se pohvalio s 87,3 posto osuđujućih presuda na temelju rada državnih odvjetništava, kao i podatkom da su tužiteljstva kroz 82 mjere lani zamrznula 255 milijuna kuna nezakonito stečene imovinske koristi, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna.
Prošlu godinu označio je kao najuspješniju u radu USKOK-a koji je lani imao u radu 1184 prijave te 292 optužnice koje su u čak 97 posto slučajeva rezultirale osuđujućom presudom. Lani se bilježi i, računajući zadnje godine, najniži broj ubojstava i teških ubojstava u Hrvatskoj (44), što je Peđa Grbin (SDP) ocijenio kao potvrdu da je, unatoč slici koju prezentiraju mediji, Hrvatska i dalje vrlo sigurna zemlja.
Grbin je upozorio ne problem prisilne naplate od dužnika (građana) kada se prvo ide na prisilno založno pravo, a tek potom na ovrhu, čime se, naglasio je, građane dodatno opterećuje s dva troška, a postupak se odugovlači, s čime se Bajić složio, rekavši da institut prisilnog založnog prava ne polučuje rezultate.
Bajić je izvijestio i da je DORH, temeljem naloga suca istrage, lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, a da je sudac prihvatio njih 728, i to protiv 1781 osobe, dok je 2010. to bilo protiv 2534 osobe.
U 62 posto slučajeva te su mjere rezultirale optuženjima, a 43 posto tih mjera odnosilo se na zlouporabu droga, 18 posto na organizirani kriminal, a 13 posto na razne druge zlouporabe. (Hina)
Pročitajte i ovo
Zamahivao prema glavi
Strašan pokušaj ubojstva: Napao ga motornom pilom i teško ozlijedio
Dva slučaja u fokusu
DP brani Dabru i Ćipu od DORH-a, Grmoja poručio: "Čudi me da to nije već razriješeno"
eksploziv kod plinovoda
Sve je bilo namješteno? Mađarski stručnjaci tjednima upozoravali na "insceniranu operaciju" uoči presudnih izbora
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
u 61. godini
Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.