Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Što godišnje obrtniku ostane nakon plaćanja doprinosa, poreza, prireza, komorničkih i drugih doprinosa i naknada? Donosimo priču samohrane majke i obrtnice Nikoline Šiprak.


Obrtnica Nikolina Šiprak vodi samostalni obrt za knjigovodstvo i promidžbu. Osim što je i sama obrtnica, takav je i veliki broj njezinih klijenata.

'Kako sam od zarađenih 150.000 kuna došla na samo 40.000 za život s maloljetnim sinom'

Vezani članci Tradicijski obrti (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Propast tradicijskih obrta: Nema ih tko naslijediti? Slika nije dostupna Ministar Marić najavio kontrole novim obveznicima fiskalizacije: "Nećemo ići đonom na ljude"

Na sam Dan žena, jedan od poslovnih zadataka joj je bio zatvaranje obrta klijenta i odjava svih njegovih zaposlenika. 'Samo gledam iz dana u dan kako se obrti gase i zatvaraju, to rade dosta uspješni ljudi, pogotovo mi je žao malih proizvođača, jednostavno sam zbog svih njih, zbog sebe napisala i poruku na Facebook stranici hrvatske Vlade. Zasmetalo me što je ministar Linić rekao kako su obrtnici koji nemaju za fiskalnu blagajnu socijalni slučajevi', priča za Dnevnik.hr obrtnica Nikolina Šiprak, koja je tom prilikom vrlo plastično prikazala što to znači 'biti obrtnik u Hrvatskoj'.

'Kao samostalna obrtnica uslužne djelatnosti godišnje uspijem naplatiti 150.000 kuna, od kojih državi uplatim nekih 40.000 kuna na ime poreza, prireza, PDV-a, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, doprinosa Obrtničkoj komori, doprinosa Turističkoj zajednici Grada Zagreba. S preostalih 110.000 kuna moram podmiriti 18.000 kuna za najam poslovnog prostora u kojem obavljam uslužnu djelatnost od koje živim, trošak režija u poslovnom prostoru iznosi nekih 6.000 kuna, trošak materijala za moju djelatnost iznosi otprilike 5.000 kuna godišnje, a sad dolazimo do one socijalne stavke', precizno je pobrojala Nikolina.

'Draga Vlado ti si teži socijalni slučaj, kad te hrani obrtnica samohrana majka'

'Kako sam samohrani roditelj s malodobnim djetetom u najmu stana, najmoprimcu plaćam otprilike nekih 3.000 kuna mjesečno,što rezultira saldom od preostalih 45.000 kuna. Ako tu još zbrojim režijske troškove poslovnoga prostora, koji nisu manji od 400 kuna mjesečno, što je 4.800 kuna godišnje, dolazimo do iznosa od 40.200 kuna godišnje za moj goli život - za školovanje vrlo dobrog učenika srednje škole, odjeću, prehranu, sport, struju, plin, odvoz kućnog otpada, vodnu naknadu i ostale higijenske potrepštine. I eto priče kako sam došla do ove mizerne cifre od one , koju je moja poslovna sposobnost ostvarila , a glasi 150.000 kuna, na ovu mizeriju od 40.200 kuna godišnje', napisala je javno Nikolina, te zamolila ministra Linića 'da ovakve, kao što sam ja, ni pod razno više ne imenuje socijalnim slučajevima, jer takvi, tobožnji slučajevi hrane ovu državu, koju bih slobodno mogla nazvati teškim socijalnim slučajem, jer ga hrani samohrana majka, kao što sam ja.'

'Država nam još naplaćuje kamate na dug veće od kamatara, pomogle bi i dopune Ovršnog zakona'

Odgovor na poruku, obrtnica Šiprak iz Vlade ili Ministarstva financija nije dobila do današnjeg dana. Podržava najnoviji prijedlog udruge Hrvatskih poduzetnika i obrtnika (HOP) za dopunom Ovršnog zakona, a kako bi obrtnici izišli iz tog, kako kaže Nikolina 'začaranog kruga u kojemu su se našli brojni obrtnici i poduzetnici'.

Naime, jedan od najvećih problema je blokada  poslovnog računa, jer ako je račun blokiran sva sredstva koja na njega pristignu, koja su stvorena poslovanjem, ne mogu se dalje koristiti kao obrtna sredstva, jer sve odlazi pod ovrhu. Stoga se traži hitna zaštita obrtnika,kojima bi se omogućilo da im 1/3 prihoda odlazi na ovrhu, a 2/3 sredstava ostaje za daljnje poslovanje. Iako je država smanjila kamate na dugovanje hrvatskih obrtnika s 15 na 12 posto, obrtnica Nikolina Šiprak također se slaže s priopćenjem strukovne udruge, koja tako visoku kamatu naziva 'lihvarenjem'.

'Bilo bi dobro da ljudima maknu kamatu od 12 posto, to nema ni kod kamatara. Evo vam čisti primjer, dug je recimo 130.000 kuna, a samo na kamatu ode 38.000 kuna. Događa se to da u Poreznoj, kad imaju godišnji obračun dugovanja, to pretvaraju u glavnicu na koju ponovno stavljaju kamatu', kaže obrtnica Nikolina Šiprak, koja podržava fiskalizaciju, za koju kaže kako je 'sjajna stvar, ali ne u zemlji u kojoj obrtnici i poduzetnici 'grcaju u dugovima'. 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook