Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana - slogan je to ovogodišnjih Dana medijske pismenosti, projekta koji se održava četvrtu godinu za redom u organizaciji Unicefa i Agencije za elektroničke medije. Želi se upozoriti na opasnosti Interneta i koje posljedice mogu imati na mentalno zdravlje mladih, ali i podići svijest o kritičkom pogledu na medije i društvene mreže.


Za samo desetak sekundi Anja i Lukas snimaju i objavljuju video na društvenoj mreži Tik-Tok. Facebook ne koriste, ali su na internetu često.

Vezani članci Zvijezde Nove TV podržale UNICEF-ovu Mliječnu stazu Zvijezde Nove TV podržale UNICEF-ovu humanitarnu utrku za koju se već prijavilo 4000 sudionika Slika nije dostupna Sve je manje djece pred TV ekranom bez nadzora

''Pa negdje dva sata na dan. Igram igrice, na društvenim mrežama sam i nekad nešto gledam za istraživanje'', rekla je Anja, 4. razred.

Da internet nije samo igra uče i u školi. O medijskoj pismenosti predaje im profesorica informatike.

''Razgovaramo o tome što bi moglo biti potencijalna opasnost, na koji način mediji utječu na njih, a da nisu ni svjesni. Djeca sve ranije ulaze u taj svijet društvenih mreža, vrlo su zastupljene računalne igre koje omogućavaju komunikaciju s nepoznatim ljudima'', kaže Mirena Maljković, OŠ Rapska.

Takve videoigre igra i 13-godišnja Vita. Izbjegava nepoznate ljude, ali neprimjerena iskustva imala je i s poznatom osobom.

''Bio je dečko pošto smo imali iste profesore ispitivala sam ga tko ti je razrednik. Onda mi je rekao da sam mu ja jako lijepa i ja sam mu rekla hvala ti. Zatim me pitao za sliku, ja sam rekla da ne želim to napraviti, ali on je to htio, pa sam ga samo maknula'', govori Vita, 7. razred.

Baš zato se i održavaju Dani medijske pismenosti. Ove godine u fokusu su mentalno zdravlje mladih i širenje dezinformacija. Naime, tek 23 posto građana provjerava informacije prije nego što ih podijeli na društvenim mrežama. Čak 43,2 posto adolescenta u Hrvatskoj razmjenjivalo je seksualno izazovne poruke, fotografije ili video uratke. Svako četvrto dijete posjećivalo je stranice koje su uključivale govor mržnje, krvave ili nasilne slike.

''Mislim da su i mladi, a i ostatak građana RH još uvijek nedovoljno medijski pismeni, ali medijska pismenost je cjeloživotno učenje'', rekao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije.

Važnost takvih programa naglašena je i u novom Zakonu o elektroničkim medijima.

''U Zakonu smo predvidjeli i članke koji dodatno reguliraju govor mržnje u elektroničkim medijima'', kaže Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija.

U danima medijske pismenosti sudjeluje i Nova TV. Zbog pandemije učenici ne mogu posjećivati našu redakciju pa smo zato za njih pripremili edukativni video o tome kako izgleda jedan dan u informativnom programu Nove TV.

Marin Ilej: "Na društvenim mrežama možete objaviti gotovo sve"

Zbog pandemije smo još više bili uz ekrane, no koronavirus je pokazao koliko brzo se informacije mogu širiti pogotovo one koje nisu točne ili provjerene. Za Novu TV o medijskoj pismenosti govorio je Marin Ilej iz UNICEF-a.

''Istraživanje je pokazalo kako mlađi od 35 godina najviše informacija traže putem društvenih mreža. Ta je činjenica zabrinjavajuća jer na društvenim mrežama možete objaviti gotovo sve, a i algoritmi diktiraju ono što će te vidjeti'', rekao je Ilej.

Smatra kako se trebamo informirati o funkcioniranju medija te kako i zašto te informacije dolaze do nas, koji su motivi iza toga.

''Također, trebamo kritički promišljati sadržaj koji primamo, proispitivati njihovu pouzdanost. Važno je da ne širimo dezinformacije, dakle trebamo razmisliti prije nego što nešto proslijedimo. Dezinformacijom zapravo širimo požar'', dodaje.

Najveći izazov po pitanju medijske pismenosti je taj što djeca danas žive dva paralelna svijeta.

''S time da ovaj drugi, paralelni svijet nije prilagođen djeci. Djeca su od najranije dobi izložena sadržajima koji nisu primjerena njihovoj dobi pritom nisu svjesni kako treba kritički razmišljati i kako se zaštiti od lošeg sadržaja jer naravno nisu dovoljno emocionalno zreli'', tvrdi.

S druge strane, starija djeca i adolescenti koriste jako puno društvene mreže i digitalne medije te im na neki način stvara utočište.

''No, ne razumiju kako sve društvene mreže mogu utjecat na njihovo ponašanje, navike, samopouzdanje i najvažnije na njihovo mentalno zdravlje'', govori.

Najbolje što možemo poručiti roditeljima je da medijska pismenost čini abecedu 21. stoljeća te da ona počinje u obitelji. 

''Djeca počinju konzumirati medije u obitelji i roditelji trebaju razgovarati s djecom te da se i sami educiraju za što im i nudimo pomoć. Također, djecu ne treba osuđivati nego probati zajedno doći do nekog rješenja, znajući kakvi sve utjecaji mogu biti unutar medijskih sadržaja i samih medija'', kaže Ilej.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr