Komercijalne televizije na udaru novog zakona: "To će ugroziti poslovanje. Vjerujemo da to pogoduje određenim interesnim skupinama"

Komercijalni mediji, među njima i Nova TV - kao lider na tržištu, koja se financira primarno prodajom svog oglasnog prostora, posebno su na udaru.

Pročitajte i ovo Nova tv d.d. Pravila - Izborna kampanja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Digitalni projekti Veliki uspjeh Nove TV: Kuglolov u finalu prestižnog natjecanja

Zbog toga su predstavnici vodećih domaćih medija, na Croatia media kongresu, još jednom ministrici kulture ukazali na štetnost nekih od odredbi zakona.

Zakon o elektroničkim medijima obvezuje komercijalne televizije na kupnju sadržaja neovisnih hrvatskih produkcija. Ali propisuje iznos - pet posto godišnjeg bruto prihoda. 10 posto programa mora biti sadržaj europskih neovisnih producenata!

Prođe li to u Saboru - komercijalne televizije su na udaru!

"Usvajanje ovih odredbi zakona će se sigurno odraziti negativno na poslovanje Nove TV, jer ćemo biti prisiljeni kupiti sadržaj, koji sami možemo proizvesti za manje novca. To će ugroziti poslovanje svih komercijalnih televizija i vjerujemo da to pogoduje određenim interesnim skupinama", objasnila je članica Uprave Nove TV Diana Roginić.

Ključna riječ je prisila i povezivanje s godišnjim prihodima. "To nije u skladu s europskim pravilima", upozorava Roginić.

"Mislimo da nas taj propis stavlja u neravnopravan položaj, odnosno onemogućuje normalno tržišno poslovanje, jer mi samostalno proizvodimo domaći program. Ne razumijemo zašto naš domaći proizvod nije jednako dobar kao onaj koji bi trebali kupiti od hrvatskih neovisnih producenata", dodaje Roginić.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da nipošto ne pokušava utjecati na kreiranje programa.

"Ne, nikako. Kvote su jedno kompleksno pitanje. S jedne strane - kvotom vi podižete potražnju za proizvodima nacionalne audiovizualne industrije, a na takav način vi s vremenom podižete i njihovu kvalitetu", rekla je. 

Međutim - to sve država želi postići na štetu komercijanih televizija. Takav plan države da naređuje realnom sektoru kako će trošiti svoj novac sporan je i RTL-u.

"Za mene je to pitanje kao jedna subvencija, ja bi volio investirati u hrvatsku kreativnost, ali ja ću to tako i tako napraviti, ako vidim tu mogućnost. Ja ne želim da mi netko kaže koliko i kada to trebam napraviti", smatra predsjednik Uprave RTL-a Hrvatska Marc Puškarić.

Državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl se pokušava opravdati - zakon propisuje prijelazno razdoblje!

"Prolongaciju primjene tog članka do 2022. godine. S time da 2022. godine nije pet posto, nego dva posto. A Agencija će propisati kako će se to postupno povećavati", objašnjava Partl.

Umjesto izračuna na prihodu, Nova TV predlaže izračun na temelju ukupnog vremena emitiranja. Roginić pojašnjava - smanjeni prihodi znače i manje investicije. I ukazuje na nelogičnost odredbi.

"Ukupni prihod jedne pravne osobe sastoji se od prihoda koji se ostvaruje na specijaliziranom kanalu, na općem kanalu, u digitalnom segmentu. A imamo i ostale prihode - u te ostale prihode idu recimo i prihodi od prodaje neke rabljene opreme. I sad po trenutnom nacrtu zakona, osnovica za izračun udjela neovisnih hrvatskih producenata je i ovaj prihod", kazala je članica Uprave Nove TV Diana Roginić.

Ministrica uvjerava - to nije bačen novac. "To se uvijek vrati, ta investicija se uvijek - investicija u kvalitetne sadržaje se uvijek vrati", navodi Obuljen Koržinek.

"Možda bi tu osnovicu trebalo detaljnije propisati", kazao je Josip Popovac iz Agencije za elektroničke medije.

Ima tu još problema. "Jedno od njih je tretman specijaliziranih kanala, a zakon traži da također imaju određeni udio djela neovisnih hrvatskih producenata. Trenutni zakon to ne predviđa i mi smatramo da ova odredba treba ostati ovakva kakva je u trenutnom zakonu", rekla je Roginić.

Prođe li novi zakon, urednici i vlasnici su odgovorni i za govor mržnje ispod tekstova na portalima. Izdavači su nezadovoljni! Upozoravaju na neravnopravan položaj u odnosu na globalne internetske platforme.

"Mi moramo i Agenciji za elektroničke medije i MUP-u dati sve podatke o osoba koje pišu govor mržnje, kako bi se ti počinitelji otkrili. Ne može biti samo naša odgovornost", upozorava Ana Hanžeković, Hanza Media.

Bune se i zbog visokih kazni - od sto tisuća do milijun kuna! "Mi trenutno imamo zaposleno 16 ljudi koji brišu komentare, mi ne možemo u ovoj korona situaciji si dozvoliti novo zapošljavanje ljudi za brisanje komentara", dodaje Hanžeković.

Primjedbi je puno, novi pregovori slijede. Pa je krajnji trenutak da Ministarstvo shvati kako realni sektor ne može biti samo njihov bankomat za ispunjavanje želja pojedinih interesnih skupina.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr