Vedran Mornar rođen je 1959. godine u Zagrebu, a s 22 godine diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu.
Pročitajte i ovo
MInistar tvrdi:
U Hrvatskoj se još primjenjuje austrougarski model obrazovanja
'Čekat ćemo sportsku inspekciju'
ŠUKER U SUKOBU INTERESA? Mornar: Nisam siguran, zakoni nam se ne poklapaju
NIŽU SE POHVALE
John Malkovich uspio u gotovo nemogućem: "Ne sjećam se da je išta bilo toliko efektno u tridesetak godina..."
4:18
5
havarija na moru
Bivši kapetan o teškoj nesreći: "Zbog ove stvari je sudar bio neminovan"
15:52
7
Poziv Domagoja Mikića
Kasne, kvare se, prokišnjavaju, a znaju se i zapaliti. Poznati vlasnik se pravda: "Nisu mladi, ali su ispravni"
Mornar od 1982. radi na Zavodu za primijenjenu matematiku Elektrotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (danas Zavod za primijenjeno računarstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva) kao zavodski suradnik. Od 1986. radi kao asistent za znanstveno područje Računarske znanosti za grupu predmeta Računarske znanosti, od 1992. kao docent, od 1998. kao izvanredni profesor, a od 2003. godine redoviti je profesor za istu skupinu predmeta. Godine 2008. izabran je za redovitoga profesora u trajnome zvanju.
U dva mandata bio je dekan FER-a, a prije četiri godine kandidirao se za rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Poznat je po to što je kao dekan FER-a ukinuo usmene ispite. Studenti sada na FER-u ispite polažu na pismenim ispitima.
Bio je predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, član Senata, Vijeća tehničkoga područja, Investicijskoga odbora BICRO-a, Povjerenstva za provedbu državne mature, vladinoga povjerenstva za provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, vijeća za nacionalni inovacijski sustav te IEEE Computer Societyja. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
Kao član Povjerenstva za provedbu državne mature radio je na osmišljavanju i organizaciji cijeloga sustava provedbe državne mature.
Osim toga, javno se zauzeo da se učenicima smanji broj predmeta i količina gradiva. Tijekom jedne od svojih analiza školskog sustava naveo je primjer učenika gimnazija koji imaju 16 predmeta i 33 sata izravne nastave tjedno.
'Uzevši u obzir činjenicu da bi učenici trebali pored toga još i učiti, pisati domaće zadaće i obrađivati lektiru, lako je izračunati da djeca rade više od svojih roditelja. A nakon svega, rezultati na Pisa testovima i državnoj maturi sve su prije nego sjajni', rekao je Mornar.
Zalaže se i za uvođenje male mature koju bi polagali učenici na kraju Osnovne škole.
Zalagao se i za smanjivanje količine gradiva i stavljanje naglaska na vježbanje samostalnoga rješavanja stvarnih problema, pisanje i komunikaciju.
Za sebe kaže da je 'radikal u obrazovanju'. (I.D. / Hina)
Jovanović za izbacivanje Linića iz SDP-a, Rajko Ostojić protiv
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook