Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Premijer Zoran Milanović obrušio se na liječnike u štrajku i usporedio ih s prosvjetarima: 'Profesori štrajkaju četiri dana, jer nema više. Platio sindikat. To tako izgleda. Ovdje plaća država'.


Usvojen je prijedlog odluke o razmjernom umanjenju plaće zdravstvenim radnicima koji su u mjesecu listopadu 2013. godine sudjelovali u štrajku zdravstvenih radnika. Premijer Milanović rekao je što doista misli o štrajku liječnika.

Vezani članci Giuseppe Conte Giuseppe Conte preživio i drugo glasovanje, ali uz velike posljedice - Sada vodi manjinsku vladu Neodgovaranje zastupnicima u Saboru - 1 Sve više zastupnika žali se jer ne mogu postaviti pitanja Vladi, a i kad ih postave, ne dobiju odgovor: "Nije razvijena ta kultura…"

'Ovo zvuči jako dobro i hrabro, no štrajk traje već mjesec i pol dana. Za rujan u kojem se štrajkalo pola mjeseca, svi su dobili pune plaće, a plaće za listopad se tek isplaćuju. Dakle ni rujan nije riješen. Ono što mene zanima, gledam kad štrajkaju prosvjetni radnici i dolaze na posao, ali ne odrađuju nastavu. oni u ovoj situaciji ispadaju naivni, da ne kažem glupi. Štrajkaju pet dana, plaće im isplaćuje sindikat, provode vrijeme u zbornici, ne idu u razred. zašto se nisu dosjetili ući u razred i čitati novine, ili pričat s djecom ili ignorirati metodske jedinice i pravit se da ne štrajkaju, odnosno da su na poslu?

Što hoću reći? Ovo nije pošteno i tu treba vidjeti tko je odgovoran i tko vodi evidenciju, ne o radnom vremenu, nego o radu. Ovo nije štrajk, ovo je 45 dana zabušavanja jednog manjeg broja ljudi. Ne bijeli štrajk, to je zabušavanje. Nešto radim, a nešto ne radim. Postoji u organizacijskoj strukturi onaj tko je odgovoran za tu vrstu kontrole. To je podatak koji ja očekujem. Radi nas i radi hrvatskih poreznih obveznika. Imate sirotinjski sindikat, koji može držati četiri dana štrajk i platit učiteljima i profesorima u školama plaću iz sindikalne članarine. Ovdje 45 dana ne znamo tko štrajka i država i porezni obveznici, i ti prosvjetni radnici plaćaju taj štrajk. To je nepošteno.

Tu prije svega očekujem, dakle, ravnatelje, odnosno sanacijske upravitelj, ljude koji su na čelu ustanova i šefove službi. To što je netko došao na posao jedna stvar, došao je i nastavnik i sjedio u zbornici i nije bio tako lukav pa se sjetio ući u razred i glumiti da drži nastavu, i što je netko stvarno radio. Velik broj ljudi je radio punim pogonom, puno ljudi je zabušavalo i primali su punu plaću za to. I to se naziva štrajkom. To je čvrga cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, to je nepošteno i zato moramo dobiti jasne odgovore.

Zna se tko je odgovoran za to u vertikali. Službe, sanacijski upravitelji i onda Ministarstvo. prema tome, Vi (Rajko ostojić) imate sve instrumente da izvršite taj pritisak. Tu mislim i na mjesec rujan. Pola mjeseca se štrajkalo, a isplaćene su pune plaće. Što je istina? Ima štrajka, nema štrajka? Kako se osjećaju drugi ljudi koji rade u javnom sektoru, spomenuo sam nastavnike i profesore, dakle ljude koji su slabo plaćeni, stvarno slabo i koji štrajkaju četiri dana, jer nema više. Platio sindikat. To tako izgleda. Ovdje plaća država', zaključio je Milanović.

Najviša socijalna pomoć po kućanstvu 2.900 kuna

Usvojen je prijedlog zakona o socijalnoj skrbi koji sadrži nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, a predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći.

'Objedinjuju se četiri socijalne naknade u jednu zajamčenu minimalnu naknadu za sve ispod određenog imovinskog cenzusa i s nedostatnim prihodima', rekla je ministrica Milanka Opačić u obrazloženju Zakona o socijalnoj skrbi kojim se predviđa uspostava Registra korisnika novčanih pomoći te potiče radna aktivacija radno sposobnih. 'Gradimo pravedniji sustav i prema onima kojima je to potrebno', istaknula je Opačić.

Zakonom je predlaženo uvođenje instituta zajamčene minimalne naknade kao novog oblika novčane naknade koja objedinjuje dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom, a njezin maksimalni iznos bio bi 2.900 kuna po kućanstvu.

>>Ovo su novosti koje donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi

Usvojen je i prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i to sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti.

Usvojen je i prijedlog povećanja praga za mirovinu. 'Predlažemo povećanje praga za mirovinu s 65 na 67 godina, ali tek od 2030. godine. Stimuliramo ostanak u radnom odnosu', rekao je ministar Mirando Mrsić. 'Uvodi se minimalna mirovina, a mirovine po posebnim propisima usklađivat će se s mogućnostima državnog proračuna', dodao je ministar.

Omogućava se i odlazak u mirovinu bez penalizacije radnicima koji imaju 41 godinu staža i navršenih 60 godina života. Bez penalizacije bi u prijevremenu mirovinu mogli ići i radnici koji zbog stečaja poduzeća završe na Zavodu za zapošljavanje, ako im se u roku od dvije godine ne nađe posao, a imaju uvjete za prijevremenu mirovinu.

Smanjivanje komorskih doprinosa za 50 posto

Vlada je usvojila i Nacrt konačnog prijedloga zakona o obrtu. 'Smanjuje se komorski doprinos za HOK na 44 kune mjesečno, što je dvostruko manje nego sada', istaknuo je ministar Gordan Maras, obrazlažući nacrt konačnog prijedloga zakona o obrtu.

Maras se i dalje zalaže za dobrovoljno članstvo, ali kako je u vladajućoj koaliciji bilo rasprava treba li s ono uvesti odmah ili postupno, predloženo je rješenje da se komorski doprinos smanji za više od 50 posto.

'Ja sam zagovaratelj dobrovoljnog članstva i na tome i dalje inzistiram, ali s druge strane bilo je rasprava i u koaliciji da možda ne bi trebalo ići s tim odmah nego postepeno, i došlo se do rješenja da se za više od 50 posto smanji komorski doprinos u startu', istaknuo je jučer Maras.

Uz smanjivanje doprinosa, predlaže se i ukidanje odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom i prijenos obrta za života obrtnika.

Legalizacija građevina - rješeno tek 6 posto zahtjeva

Usvojen je i nacrt prijedloga zakona izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. 'Dosad je riješeno 50.927 (6 posto) zahtjeva za legalizaciju', istaknula je ministrica Ankica Mrak Taritaš. Tim tempom, dodala je Taritaš, bilo bi potrebno 16. godina za rješavanje, a do 2015. godine treba biti riješeno 75-80 posto zahtjeva.

Vlada smanjuje plaće liječnicima štrajkašima

Vlada će odlučivati i o prijedlogu Ministarstva zdravlja da se razmjerno smanje plaće zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku, za sate koje su proveli u štrajku.

Šef liječničkog sindikata Ivica Babić poručio je kako su liječnici odradili sav posao koji se za vrijeme štrajka nije smio prekidati. 'Poslodavci nisu imenovali izvršitelje koji moraju raditi za vrijeme štrajka i zato su sve moje kolege bile na radnim mjestima i oni su obavili sve poslove koji se nisu mogli prekinuti za vrijeme štrajka', poručio je Babić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook