Nobelovac dalmatinskih korijena, John Martinis, u Hrvatskoj boravi prvi put nakon 48 godina. Postavio je temelje kvantnog računalstva, a na njegovu karijeru utjecalo je i hrvatsko podrijetlo - s njim je razgovaral ekipa Dnevnika Nove TV.
Opoziv proizvoda
Provjerite police: Povlači se popularni puding, otkrivena bakterija
vrhunac najezde
Hrvatska pod okupacijom buba koje grizu, stigle kamionom iz Turske: "Ne znamo zašto napadaju ljude"
Prethodno je operiran
Helikopter MUP-a odletio u Mostar po Milijana Brkića, prevezen je u KB Dubrava
Kvantno računalstvo pokušao je objasniti na jednostavan način.
"Priroda nam pruža novi način računalne obrade podataka zahvaljujući kvantnoj mehanici. Pretpostavljam da je većini poznat način na koji funkcioniraju klasična računala, informacije se predstavljaju bitovima koji mogu imati vrijednost 0 ili 1, pomoću kojih se izvode izračuni. Kod kvantnog računanja mogu biti 0 i 1 u isto vrijeme. Za određene vrste problema ti algoritmi mogu riješiti zadatak znatno brže i učinkovitije od najboljih klasičnih algoritama", rekao je Martinis.
Dotaknuo se i teme i odnosa kvantnog računalstva i umjetne inteligencije.
"Velika je sličnost što je računalstvo danas iznimno moćno i svi ga koriste u različitim područjima. Umjetna inteligencija već sada omogućuje ljudima da rade sve više različitih stvari, a očekujemo da će i kvantno računalstvo imati sličan učinak. Mislim da će kvantno računalstvo, barem u početku, biti nešto više tehničke prirode i prvenstveno će se primjenjivati na rješavanje znanstvenih problema. Dugoročno još ne znamo sve što će biti moguće s tom tehnologijom", kazao je.
John Martinis - 3
Foto:
DNEVNIK.hr
"Dobra je stvar to što nam (umjetna inteligencija) omogućuje pokretanje moćnih algoritama koje prije nismo mogli koristiti. Ja je osobno koristim kao puno moćniju tražilicu. Mislim da ljude najviše brine to što bi mogla zamijeniti neka radna mjesta. Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi u budućnosti i, naravno, o svemu tome treba pažljivo razmisliti", dodao je.
Otac mu je rođen u Komiži, koju bi trebao posjetiti nakon obaveza u Zagrebu. Na pitanje osjeća li se bliže svojim hrvatskim korijenim, s obzirom da mu je ovo prvi posjet Hrvatskoj nakon dugo vremena, odgovorio je:
"Da, na neki način imam osjećaj kao da se vraćam kući. Hrvatska kultura i moje podrijetlo podsjećaju me na odrastanje, iako sam odrastao u Sjedinjenim Američkim Državama. U posljednje vrijeme često razmišljam o tome koliko je moje kulturno nasljeđe oblikovalo moju karijeru."
"Posljednji put bio sam ovdje 1978. godine, tada sam boravio u okolici Splita i proveo puno vremena u očevu rodnom gradu, Komiži. Jako mi se svidjelo. Sada se veselim što ću vidjeti još više Hrvatske. Mislim da sada, kad sam stariji i imam vlastitu djecu, još više cijenim svoje nasljeđe i hrvatsku kulturnu baštinu", poručio je nobelovac.