NHS: Bandićeva zabrana kopanja po smeću samo kažnjava sirotinju

Gradonačelnik Milan Bandić želi maknuti sirotinju sa zagrebačkih ulica, kako ne bi kvarila image grada, po uzoru na premijera Ivu Sanadera koji je izmjenom Zakona o javnom okupljanju maknuo nezadovoljnike s Markova trga, ustvrdio je Sever prigodno govoreći novinarima kod kontejnera koji se nalaze ispred sjedišta NHS-a.

Pročitajte i ovo miškolovke na balkonima Je li ovo moguće? Ispred kuća u centru grada imaju mali Karepovac: "Smrdi, ima štakora, ljudi ne mogu otvoriti prozor..." Ljutiti građani Misterij odrona na Jakuševcu: "To je zlostavljanje, da pitam bilo koga u gradu tko bi se s nama mijenjao za tih 6000 kuna...''

No, kao što Sanader nije time smanjio nezadovoljstvo radnika i sindikata, tako ni Bandić neće riješiti problem gradske sirotinje, kazao je Sever i pozvao gradsku upravu da preispita svoju "smiješnu odluku".

Članovi NHS-a će na dan stupanja na snagu sporne odluke, 15. srpnja, krenuti u prekapanje kontejnera po zagrebačkim ulicama, pa neka nas komunalni redari kazne s 300 kuna globe, najavio je Sever.

Predsjednik NHS-a također je objavio podatke iz nove sindikalne košarice koji pokazuju da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u veljači iznosili 6.432 kune, što je 0,04 više nego u siječnju.

Udio troškova za hranu u košarici iznosio je 39,9 posto, a s prosječnom plaćom za prosinac moglo se pokriti 77,08 posto troškova košarice, što je za 2,73 posto manje nego prethodnog mjeseca.

Sindikalna košarica za podstanarsku obitelj iznosila je 8,251 kunu, a njezina pokrivenost prosječnom plaćom bila je 60,09 posto.

Minimalna košarica za dvoje umirovljenika u vlastitom stanu iznosila je pak 3.461 kunu, što je za 0,57 posto manje nego u siječnju, a prosječnom mirovinom moglo se pokriti svega 57,72 posto troškova košarice.

Za predstojeće uskršnje blagdane NHS procjenjuje da će građani dodatno potrošiti između 600 i 800 kuna.

Sever je također iznio podatke Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da je prema objektivnoj liniji siromaštva Europske unije (EU) u Hrvatskoj početkom 2004. godine 27 posto kućanstava živjelo ispod praga siromaštva.

Također, izvješće Svjetske banke i Eurostata za 2005. godinu pokazuje da je iznos BDP-a prema kupovnoj moći stanovništva u Hrvatskoj manji nego u svim tranzicijskim zemljama EU, osim Bugarske i Rumunjske.

Dok je kod nas BDP prema kupovnoj moći stanovništva iznosio 13.232 dolara, u Sloveniji je iznosio 23.004 dolara, Češkoj 20.281 dolar, Mađarskoj 17.014 dolara itd. a osim Bugarske i Rumunjske od Hrvatske su lošije Srbija i BiH.