Nakon što je učinio sve što je mogao da uznemiri saveznike, uvođenjem carina na izvozne proizvode i dovođenjem u pitanje sigurnosnog kišobrana NATO-a, predsjednik SAD-a Donald Trump susrest će se s Vladimirom Putinom u Helsinkiju.
Pročitajte i ovo
"Činjenica da je ovo prvi veliki summit između Trumpa i Putina važna je uzimajući u obzir kako je Trump u više navrata izrazio želju za popravljanjem odnosa s Rusijom", smatra Eric Brattberg, ravnatelj Europskog programa na think tanku Carnegie Endowment for International Peace.
Trump je prošli tjedan na skupu u Montani odbacio zabrinutost da se previše približava Moskvi.
"Dobri odnosi s Rusijom, Kinom i drugim zemljama dobre su, a ne loše stvari", rekao je tada Trump.
Blaise Misztal iz neprofitne organizacije Bipartisan Policy Center rekao je da bi NATO summit mogao odrediti ton sastanka Trumpa i Putina 16. srpnja.
"Putin će vjerojatno nastaviti sa svojom igrom širenja pukotina u jedinstvu saveznika koje će se pojaviti na summitu NATO-a", navodi Misztal.
Navodi o ruskom uplitanju u američke predsjedničke izbore iz 2016. nadvijaju se nad sastanak u Helsinkiju. Nedavni nestranački izvještaj američkog Senata podupire spomenute navode o ruskom uplivu.
Međutim, Trump vjerojatno neće razgovarati o tom pitanju u Helsinkiju, smatra Brattburg. Naglašava da je američki predsjednik "prethodno odbacio tvrdnje o ruskom utjecaju, rekavši da vjeruje Putinu, koji tvrdi da to nije istina".
Američki izolacionizam
Trumpovi kritičari ističu da je on odabrao politiku unapređenja odnosa s Rusijom, dok se odnosi s Kanadom, Francuskom i drugim saveznicima pogoršavaju. Trump optužuje tradicionalne saveznike da s njima Amerika ima trgovinske sporazume na svoju štetu i da nedovoljno plaćaju američku vojnu zaštitu.
Bivši američki veleposlanik u NATO-u Daniel Fried američki zaokret u vanjskoj politici tumači kao ponovnu pojavu dugo vremena potiskivane američke tendencije ka izolacionizmu.
"Ta američka tradicija vratila se nakon 80 godina, a Trump ju je iskoristio", upozorava Fried, koji sada radi u Atlantskom vijeću.
Nabi Abdulajev, politički i sigurnosni stručnjak za Rusiju, upozorava da sastanak Helsinkiju neće donijeti mnogo u smislu konkretnih političkih rezultata. Dvojica će državnika iskoristiti sastanak u promidžbene svrhe, smatra.
Ukrajina i Sirija vjerojatno će biti važne teme razgovora. Trump želi povući američke postrojbe iz Sirije, a Putin je, pak, jedan od glavnih čimbenika u toj ratom razorenoj zemlji.
Međutim, Abdulajev upozorava da Rusija nije u poziciji da izgura Iran iz Sirije, što je ključni zahtjev Izraela, s kojim Trump ostaje u bliskim odnosima.
"Ruski utjecaj na Teheran nije dovoljan da nadvlada stratešku važnost Sirije za Iran", rekao je Abdulajev.
Poruka Trumpu: "Ne ugovaraj glupe poslove"
Mogući ruski ustupak u Siriji mogao bi biti uvjetovan dogovorom o Ukrajini.
Trump je odbio isključiti mogućnost američkog priznanja ruske aneksije Krima iz 2014., a to bi pak ''blagoslovilo'' promjenu europskih granica upotrebom sile.
Bilo koji klin u Europi, uključujući i nedavni turski zaokret prema Moskvi, iz ruske je perspektive pobjeda.
Međutim, Trump ne kontrolira sve i ne može ponuditi beskrajne ustupke.
Primjerice, američki je Kongres izglasao sankcije protiv Rusije.
Blaise Misztal smatra da bi Putin "mogao nastojati odvratiti predsjednika Trumpa od veće obrambene suradnje s Poljskom i baltičkim državama", budući da Rusija ostaje nepovjerljiva prema američkim interesima u toj regiji.
"Nemojte dati nešto za ništa. Ne ugovarajte glupe poslove. Nije pogrešno raditi s Rusima, ali nemojte to preplatiti", savjeti su Daniela Frieda predsjedniku Trumpu.
I dodaje za kraj: "Zapamtite tko su vaši prijatelji."
-
Rat na drugom kontinentuJoš jedna zemlja zaprijetila: "I mi šaljemo vojnike i obavještajce u Ukrajinu"
-
Provjereno donosiŠokantna priča o porodu u šibenskoj bolnici: "On je tresao rukom, to je ispadalo iz njegove ruke, ti komadi… To je bilo jezivo, to je bio horor"
-
malo drugačija frankaOdlična kombinacija boja! Franka Batelić u izdanju u kakvom je ne viđamo često
