Svi žele lijepo izgledati: Nema krize za salone za uljepšavanje!

Među stotinama vrsta obrta, dobre vijesti jedino stižu jedino za vlasnike frizerskih i kozmetičkih salona te wellness centara. Čini se i da usred krize Hrvati itekako brinu o izgledu i ljepoti. No, kada zavirimo ispod te uglađene površine, situacija nije nimalo bajna. U samo jednoj godini u prosjeku se ugasi više od tri tisuće obrta. Većinom je to zbog loše perspektive, ali i zbog toga što su kupce iz starih gradskih jezgri odvukli trgovački centri na rubu grada, baš kao što se, primjerice, dogodilo u Zadru.

Pročitajte i ovo I banke ulažu Zlato nikad nije bilo skuplje, a cijena će mu još porasti. I ne, to nije dobra vijest Novi način plaćanja Mali obrtnici: Prijedlog novog zakona o plaćanju PDV-a je udar na ionako loš standard

Nediljko pamti i bolje dane. Loše poslovanje grubo je izbrusilo njegovu postolarsku dobit. 'Nemam niti 50 posto posla što sam imao ranije', postolar Nediljko Galešić.

U većini obrtničkih djelatnosti kupci su sve rjeđi. Dok traže uzroke, obrtnicima vrijeme neprekidno curi. 'Funkcioniranje državnog aparata, kojie ja zapravo preskup i težak je teret nama obrtnicima za naše funkcioniranje. A došla je i kriza, recesija', kaže Mladen Malta, predsjednik Udruženja obrtnika Zadar.

>> Beauty event koji je privukao pripadnike estrade na jedno mjesto

Kriza je pomela zanimanja od kojih se nekada moglo lijepo živjeti. Od 2007. do danas zatvoreno je gotovo 17 i pol tisuća obrta. A s njima je nestalo i više od 47 tisuća radnih mjesta.

I u Davorovoj urarskoj radionici posla je nikad manje. 'Prije 10 godina čekalo se mjesec dana na popravak sata, zato što je bilo toliko posla, da je mjesec dana unaprijed sve bilo osigurano za posao. Danas ja moram biti u radnji od 8 ujutro do 8 navečer', kaže urar Davor Hofman.

Kupce jedino ne moraju čekati u frizerskim i kozmetičkim salonima. Među hrvatskim obrtnicima, blagi rast bilježi jedino industrija ljepote. 'Imam osjećaj da su institucije počele raditi svoj posao i da je puno mojih kolega i kolegica, koji su radili na crno, došli na red da moraju prijaviti svoj obrt', kaže Marijana Kolega, vlasnica salona za ljepotu.

A Hrvatima je uljepšavanje, očigledno, bijeg od stvarnosti. 'Očito ljudi krizu žele prikriti barem izgledom', kaže Malta. Isplativost i održivost obrtnicima su jedino mjerilo. U protivnom, preostaje tek lokot na ulaznim vratima.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook