U priopćenju kojim reagira na napis u jednom tjedniku, DORH ističe da je zaključak iznesen u tekstu kako se svojom odlukom DORH (i Uskok) na nepošten način uključio u predizbornu kampanju rezultat nepoznavanja zakona, te kako je time na grub način ispolitiziran rad državnog odvjetništva. U svom priopćenju DORH objašnjava da su tek u posljednja dva mjeseca istragom u slučaju Fimi medije pribavljeni dokazi da je dio novca korišten za potrebe HDZ-a i to u vrijeme dok je tadašnji predsjednik vlade Ivo Sanader bio i predsjednik stranke, te ističe da se po članku 23. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela mora provesti jedinstveni postupak i protiv odgovorne i pravne osobe.
U priopćenju objavljenom na internetskoj stranici DORH-a navodi se: 'Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Ravnatelj Dinko Cvitan nisu i neće biti Državno izborno povjerenstvo niti im se može pripisati takva uloga a kako to opisuju pojedina sredstva javnog priopćavanja. Navod objavljen u jednom tjedniku da se 'DIP preselio u Gajevu 30' nije točan i konstrukcija je potpisanog novinara koja nije utemeljena ni na čemu osim na novinarovom razmišljanju.
Navod da su se 'svojim potezom mjesec dana prije izbora Mladen Bajić i Dinko Cvitan na najgrublji i vrlo nepošten način uključili u predizbornu kampanju, no njime nisu napravili nikakvu uslugu Kukuriku koaliciji', novinarova je politizacija Državnog odvjetništva RH a time i USKOK-a koji, kao tijela progona počinitelja kaznenih djela, postupaju u svom radu temeljem Ustava i zakona.
Nerazumijevanje odredbi Zakona o kaznenom postupku
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i USKOK ne uhićuju, a to bi novinar trebao znati, pa je netočan navod da 'još samo trebaju hapsiti na temelju kandidacijskih lista pa će se pretvoriti u pobješnjelo Državno izborno povjerenstvo.'
Razlog za navedene tvrdnje kao i za tvrdnju da se državno odvjetništvo donošenjem naloga o provođenju istrage protiv Hrvatske demokratske zajednice kao pravne osobe pokušava umiliti izglednoj budućoj vlasti je nepoznavanje odnosno nerazumijevanje odredbi Zakona o kaznenom postupku i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odgovornih osoba, koje odredbe određuju način postupanja Državnog odvjetništva.
Kao što je poznato slučaj 'Fimi-Medije', odnosno postupak u kojem je donesen nalog o provođenju istrage protiv M. B. zatim protiv odgovorne osobe u tom trgovačkom društvu N. J. i još nekoliko osoba iz drugih trgovačkih društava započet je pred otprilike godinu i pol dana i vrijeme početka tog postupka određuje postupanje u ovom predmetu, jer se istraga mora završiti u roku od jedne godine i šest mjeseci i u najsloženijim predmetima. U protivnom se po zakonu smatra da je državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona.
Potrebno je naglasiti kako je navedeni nalog o provođenju istrage protiv M. B. rizničara Hrvatske demokratske zajednice i drugih, donijet jer su postojale osnove sumnje o zlouporabama na štetu navedenog trgovačkog društva i tek su provedene dokazne radnje pokazale kako je sve to rađeno po naredbi i dogovoru s tadašnjim predsjednikom Vlade I. S. protiv kojeg je nakon tih saznanja donesen nalog o provođenju istrage za zlouporabu službenog položaja (položaja predsjednika Vlade) u svoju korist i u korist drugih osoba (tada ne još u korist HDZ-a).
Pokretanje postupka protiv pravne osobe
Tek istragom u ovom predmetu u posljednja dva mjeseca pribavljeni su nesporni dokazi da je dio novca korišten za potrebe Hrvatske demokratske zajednice i to u vrijeme dok je I.S. bio ujedno i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Dakle, tek kada su pribavljeni dokazi o stjecanju koristi za pravnu osobu državno odvjetništvo je bilo dužno i donijelo je odluku o pokretanju postupka protiv pravne osobe, jer po zakonu pravna osoba odgovara za kazneno djelo odgovorne osobe, ako je njime toj pravnoj osobi pribavljena imovinska korist.
Ako tome dodamo da se po članku 23. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela mora provesti jedinstveni postupak i protiv odgovorne i pravne osobe tada je potpuno jasno koji su razlozi rukovodili državno odvjetništvo i potpuno su neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje potpisanog novinara, koje se ne temelje na činjenicama i odredbama zakona već su njegovi proizvoljni zaključci kojima je na grub način ispolitizirao rad državnog odvjetništva.
Državno odvjetništvo ni na koji način ne donosi političke odluke niti ih može donositi. Ono postupa u skladu s odredbama Kaznenog zakona, odnosno Zakona o kaznenom postupku i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odgovornih osoba, koje mora dosljedno primjenjivati i samo su odredbe zakona te koje određuju način postupanja Državnog odvjetništva'. (Hina)
