Dok su temperature debelo ispod ništice paralizirane Hrvatsku, visok snijeg izolirao mnoga naselja, a led u kući zadržao i one najotpornije na zimu, postoje ljudi koji uopće nisu zaplašeni polarnim zahlađenjem. Dapače, niske temperature i ekstremni uvjeti njihova su svakodnevica.
Pročitajte i ovo
'Zima je na brdu saveznik'
Jedna od njih je i Vedrana Simičević, pročelnica Komisije za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza. Raduje se zimskim uvjetima jer tvrdi da je zima alpinistima na brdu saveznik. 'Mnogi alpinisti često se penju po noći jer je tada još hladnije. Opasno je kada se diže temperatura, kada se led počne topiti i kada postoji povećana opasnost od lavina', tvrdi Vedrana.
Uz mnoge vrhove koje je osvojila, ne može ne spomenuti ekspedicije na Cho Oyu 2007. godine i onu na Mont Everest 2009. 'Bilo je noći na Himalaji kada mi je bilo hladno potpuno obučenoj, u šatoru i debeloj vreći za - 25 stupnjeva. No, iako zvuči prilično mazohistički, kada se penješ, spreman si sve to podnositi, dobro smo odjeveni i bitno se uvijek kretati, što manje stajati', tvrdi Vedrana.
No, ni dobra odjeća nije joj pomogla da se obrani od velike hladnoće koja je ekspediciju pratila na usponu na Cho Oyu čiji je vrh na 8201 metar visine. 'Bila je vrlo hladna noć, išli smo bez pomoći umjetnog kisika, pa nisam satima osjećala prste na nogama, bojala sam se da ću dobiti smrzotine i da ću ostati bez prstiju. Na sreću, sve je prošlo u redu. Naime, i kada je hladno, kada se penješ, a dobro ti ide, govoriš si cijelo vrijeme 'još samo malo, još samo malo', i samo misliš o vrhu', tvrdi.
Prisjetila se i jednog od hladnijih penjačkih dana u sjevernoj stijeni planine Les Courtes u Mont Blanc masivu, na visini od 'samo' 4000 metara. 'Padale su sitne lavinice snijega, pa smo cijelo vrijeme bili mokri, puhalo je i na nama su se doslovno ledili mokri vanjski dijelovi odjeće', rekla je Vedrana koja sa smiješkom kaže da joj, usprkos bogatom alpinističkom iskustvu, ipak nije ništa manje hladno sada kada su Hrvatsku okovale niske temperature. 'Nije da mi nije hladno, ali nekako znam da može biti još hladnije', tvrdi.
'Sada mi vrijeme ide na ruku'
Živa koja u termometru pokazuje 20 stupnjeva ispod ništice nije alarmantna za Franju Žganeca, koji već osam godina radi radi u Ledovoj hladnjači. 'Počeo sam s ovim poslom kao student i tako ostao tu raditi. A što da vam kažem, hladno je!', kroz smijeh je rekao Franjo koji osam radnih sati provodi na temperaturi od -20 do - 30 stupnjeva.
Dodaje kako mu trenutna vremenska situacija, koja mnogima zadaje glavobolje, ide na ruku. 'Lakše je raditi kada je temperatura vani gotovo ista kao ona u komori. Nije šok za organizam kada izađete van. Posebno je teško po ljeti, kada je temperaturna razlika i do 60 stupnjeva', rekao je Franjo kojem se organizam do te mjere navikao na hladnoću da se i tušira u hladnoj vodi.
Ispričao je kako se temperatura u hladnjačama održava golemim kaloriferima. 'To vam je kao da ste u Dalmaciji na - 10, a još puše i jaka bura. No, kada nam je hladno, odemo se odmoriti i zgrijati s čajem ili kavom', kaže Franjo koji je od hladnoće dobro zaštićen radnim odijelom.
'Imamo termo odjeću, dvije vrste odijela. Radi se o jednodijelnim kombinezonima i onim dvodijelnim. Imamo kape, rukavice, cipele i štitnike za bubrege', kaže Franjo. Nakon toliko godina rada u hladnjači, misli da bolje podnosi zimu od drugih ljudi. 'Normalno da mi je hladno kada izađem iz tople kuće, ali sigurno mogu na hladnoći provesti više vremena od nekoga tko nije navikao na takve uvjete', zaključuje.
'Radimo kada je najteže'
Danijelu Frleti, tajniku riječkog HGSS-a, radno vrijeme započinje kada nastupe najteži vremenski uvjeti. 'Djelujemo kada je najteže i najgore i kada ni jedna druga služba ne može. Kiša, snijeg, mećava, bura, led i kiša naša su svakodnevica', tvrdi.
Temperature u debelom minusu i ekstremni uvjeti za njega i njegove kolege vrijeme su kada imaju najviše posla. Danijel kaže kako ni tada za njih nema nerješive situacije. 'Ako imamo svu adekvatnu opremu i sve potrebne resurse na raspolaganju, nema situacije u kojoj ne može djelovati i koju ne možemo riješiti', dodaje.
Naglašava kako je Hrvatska gorska služba spašavanja spremna za najavljeni nalet zime. 'Svi djelatnici HGSS-a su u pripravnosti, imamo motorne saonice i ukoliko bude potrebe, bez problema ćemo izaći na teren', zaključuje.
