Nevjerojatan slučaj dolazi iz Đakova, gdje je nakon tri godine suđenja, sud odlučio da uopće nije nadležan za spor koji je vodio! Jednom sucu u Đakovu trebalo je tri godine da shvati kako nije nadležan za predmet koji je vodio čitavo to vrijeme.
>> Ne vjeruje policiji: Sudac pušta sve koji prebrzo voze
Osim što je na taj način vrijeme otišlo u nepovrat, stranke u predmetu izgubile su i novac na šest održanih ročišta. Jedna od stranaka u predmetu izgubila je tako 200.000 kuna. 'Nakon što je održano pet-šest ročišta i što je prošlo tri godine, sudac je taj sud proglasio nenadležnim i uputio cijeli predmet Trgovačkom sudu u Osijeku', objasnio nam je Marijan Ravlić, stranka u postupku.
Suđenje u razumnom roku
O 'selidbi' predmeta s đakovačkog općinskog na osječki Trgovački sud, sudac je, kaže Marijan Ravlić, mogao odlučiti odmah. Stranke bi uštedjele vrijeme i novac. Samo kamate u sporu narasle su na milijun kuna. 'Prouzročili su mi 200 tisuća kuna troškova, toliko moram platiti odvjetnika, dug postoji, a ja sam na samom početku', ističe Ravlić.
Hrvatska je na samom kraju pregovora s Europskom unijom. Hrvatsko pravosuđe i dalje prednjači po broju neriješenih predmeta. 'Problem je to sustava koji se hvali velikim kontrolama, a očito je da kontrola nema i da tu sustav zakazuje', smatra SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović. Suđenje u razumnom roku jedan je od osnovnih prava koje treba poštivati.
Spora pravda nije pravda
Hrvatska je na samom kraju pregovora s Europskom unijom, a hrvatsko pravosuđe i dalje prednjači po broju neriješenih predmeta 'Nitko me ne može uvjeriti da se sudski postupak ne može riješiti unutar tri godine' zaključila je Marinović. Broj neriješenih i predmeta starijih od tri godine, Hrvatska je u proteklih pet godina gotovo prepolovila. No, gotovo 800 tisuća neriješenih sporova i dalje je velik broj, a spora pravda, kaže Marijan Ravlić, nije uopće pravda.
Nema predmeta, koji se ne može riješiti u tri godine, prije svega zbog sustava, jer u vijek onda postoji to jedno nadgledanje takvih predmeta koji su stariji od dvije godine, a pogotovo od tri godine da je tu onda dužnost predsjednika suda da vidi o čemu se tu radi.
Hrvatsko pravosuđe u proteklih je pet godina smanjilo broj neriješenih predmeta za 47 posto, što je znatan pomak i veliki napredak u odnosu na ranije stanje. I u prvih šest mjeseci ove godine kažu da bilježe smanjenje broja predmeta. Hvale se da je rad hrvatskih sudova učinkovitiji i ekonomičniji. Koliko je učinkovito tri godine odlučivati samo o nadležnosti pa predmet prebaciti na drugi sud, nisu nam htjeli reći.
