Prvi predmet za ratne zločine preuzet od Haaškog suda (Rahim Ademi i Mirko Norac), prva optužnica za ratne zločine protiv hrvatskog političara (Branimir Glavaš) te otkrivanje korupcijskih afera i kriminala u privatizaciji ("Maestro") najznačajniji su slučajevi s kojima se hrvatsko sudstvo susrelo 2007. i s kojima će se baviti i iduće godine.
U godini na izmaku počelo je suđenje Branimiru Glavašu, prvom hrvatskom političaru optuženom za ratni zločin i prvom koji je iz pritvora izborio novi saborski mandat.
Vezani članci
To mu je uspjelo u trenutku kada se s grupom suoptuženika suočava s optužbama za ubojstva osječkih Srba na obali Drave 1991. te mučenja u garaži tadašnjeg Sekretarijata
za narodnu obranu kojemu je bio na čelu.
Glavaš je odbacio optužbe, a na sudu je odgovornost pokušao prebaciti na tadašnjeg šefa kriznog stožera za Slavoniju i Baranju Vladimira Šeksa, za kojega je rekao da je bio obaviješten o svemu, jer je bio "bog i batina" u Osijeku.
Tvrdnje o umiješanosti vojnog i političkog vrha u ratne zločine mogle su se čuti i na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu koje se tereti za ubojstva civila u srpskim selima na području Medačkog džepa.
U prvom slučaju koji je hrvatsko pravosuđe preuzelo od Haaškog suda generali se terete po zapovjednoj odgovornosti za stradanja civila te uništenje njihove imovine. Uz zaštićene svjedoke, stanovnike uništenih sela, na suđenju su svjedočili i brojni časnici Hrvatske vojske od kojih su neki govorili i o navodnoj dvostrukoj liniji zapovijedanja koja je išla od tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška.
U godini kada je pravosuđe prema istraživanjima nevladinih udruga ponovno proglašeno jednim od najkorumpiranijih područja društva pokrenute su i prve istrage usmjerene na suzbijanje korupcije u državnim tijelima.
Nakon višemjesečnog praćenja i uz pomoć ubačenih agenata u akciji "Maestro" uhićena su trojica potpredsjednika HFP-a Josip Matanović, Robert Peša i Ivan Gotovac koje se tereti da su tražili više od tri milijuna eura mita, a dio i primili.
Istraga se vodi protiv još sedmero osumnjičenih, a iako su i najviši državni dužnosnici gromoglasno najavljivali da će "pasti i dirigent", to se još nije
dogodilo.
U drugoj antikorupcijskoj USKOK-ovoj akciji, zbog nepravilnosti u zagrebačkoj i zaprešićkoj gruntovnici istraga je, sredinom prosinca, pokrenuta protiv 26 osoba.
Akcija "Gruntovec" trajala je dulje od godinu dana, a vrhunac je bio kada je 70-ak policajaca gotovo istodobno uhitilo osumnjičene.
No, osim trojice zagrebačkih odvjetnika većina uhićenih su nižerangirani službenici iz gruntovnice te nekoliko građana koji su davali mito.
U 2007. počelo se istraživati i navodne malverzacije u Brodosplitu koje, sumnja se, sežu i izvan granica Hrvatske.
Čak je i šef Delegacije Europske komisije Vincent Degert izjavio kako će sa zanimanjem pratiti daljnji razvoj događaja u tom slučaju.
Zanimanje javnosti pobudio je i slučaj umirovljenog generala Vladimira Zagorca čije je izručenje, zbog sumnje da je pronevjerio novac namijenjen obrani zemlje, Hrvatska zatražila od Austrije, gdje već nekoliko godina živi.
Iako su austrijski sudovi udovoljili tom zahtjevu, izručenje je za sada spriječio Europski sud za ljudska prava.
U međuvremenu je protiv njega pokrenuta još jedna istraga,
nakon što je policija uhitila Suzanne di Mauro Bunjevac koju je
osumnjičila za ometanje istrage protiv odbjeglog generala.
Osim njega, hrvatsko pravosuđe traži i generala bivše JNA Veljka Kadijevića koji se s još devetoricom bivših oficira JNA tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Potragu je aktualizirao sam Kadijević pojavljivanjem u Moskvi na promociji svoje knjige.
Ove je godine u veljači pravomoćno završen slučaj Zadranke Ane Magaš (28) kojoj je Vrhovni sud djelomično usvojio žalbu i za ubojstvo supruga smanjio kaznu s osam na pet godina zatvora.
No, više od te presude interes medija i javnosti izazvao je njezin branitelj zadarski odvjetnik Marko Marinović koji je, nakon što mu je otkazala punomoć, bivšu klijenticu javno "blatio".
Zbog kršenja obveze čuvanja odvjetničke tajne disciplinski sud Hrvatske odvjetničke komore zabranio mu je rad u idućih devet godina, što je dosad najteža izrečena kazna zbog kršenja kodeksa odvjetničke etike.
No, Viši disciplinski sud u listopadu je odlučio da će se postupak ponoviti.
Odlukom Vrhovnog suda u ožujku je pravomoćno okončan i "slučaj Lora".
Potvrđena je presuda Županijskog suda u Splitu kojom su osmorica bivših vojnih policajaca proglašeni krivima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i osuđeni na šest do osam godina zatvora.
Sudovi su se ove godine bavili i s nekoliko ponovljenih postupaka, primjerice protiv Antuna Gudelja, ranije osuđenog, pa pomilovanog zbog ubojstva bivšeg načelnika osječke policije Josipa Reihl Kira, te Ivana
Andabaka koji je u studenom ponovno oslobođen optužbi da je sudjelovao u krijumčarenju više od 660 kilograma kokaina.
Nakon ponovljenog suđenja u zatvor je na izdržavanje sedmogodišnje kazne odveden bivši većinski vlasnik i direktor zagrebačke prijevozničke tvrtke "Croatia bus" Leon Sulić.
Zbog zlouporabe teške 15,5 milijuna kuna osuđen je i na prvom suđenju, no prije izricanja presude u srpnju 2005. pobjegao je iz Hrvatske, pa mu je kazna određena u odsutnosti, a za njim raspisana tjeralica.
Za gospodarski kriminal nepravomoćno su još osuđeni osječki poduzetnik Antun Novalić na dvije i pol godine, zbog malverzacija u poslovanju Gradske banke, te bivši predsjednik Uprave Kamen Ingrada Vlado Zec koji je dobio četiri i pol godine.
Osim Glavaša, pred sudom se našao još jedan saborski zastupnik. Predstavnik mađarske nacionalne manjine Jene Adam u srpnju je na osječkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora jer je više od 130 tisuća kuna, koje je dobio za političke aktivnosti,
potrošio za osobne potrebe i otplatu kćerkinog stambenog kredita.
Kraj godine obilježila je konačna presuda Hrvoju Petraču i ostalim optuženima za otmicu maloljetnog sina odbjeglog generala Zagorca.
Vrhovni sud potvrdio je osuđujuću presudu kojom su otmičari kažnjeni na višegodišnje zatvorske kazne.
U zadnjem mjesecu godine počelo je i suđenje Karlovačkoj pivovari i odgovornima za propuste koji su doveli do ispuštanja velike količine ugljičnog dioksida i smrti šetača Zdravka Martinovića, a ukinuta je i oslobađajuća presuda Nevenki Tuđman, kćeri prvog hrvatskog predsjednika.
Njoj će se ponovno suditi za nezakonito posredovanje,
odnosno optužbu da je koristeći svoj društveni položaj i ugled bivšem poslovnom partneru namještala poslove i za to u četiri godine dobila gotovo milijun kuna provizije.
Prosinac je donio i dvije nepravomoćne presude za pedofiliju. Istoga dana osuđeni su svećeniku s Raba Drago Ljubičić i bivši djelatnik vojno-obavještajne službe Drago Bašić.
Svećenik je osuđen na tri godine zatvora jer je od 2003. do 2007. bludničio nad petoricom dječaka, a bivši SIS-ovac na pet i pol godina zbog dječje pornografije i iskorištavanja djece za pornografiju.
On je, naime, nagovarao djecu da mu mobitelom šalju poruke i video snimke intimnih dijelova tijela kako bi se samozadovoljavao.
Bivši hrvatski veleposlanik u Belgiji Ljubomir Čučić dočekao je na kraju godine pravomoćnu presudu kojom je kažnjen s godinu dana zatvora zbog nasilja u obitelji, odnosno zlostavljanja bivše supruge Magali Boers.
Nepravomoćnu kaznu od pet godina zatvora dobio je, pak, Hrvoje Žužić koji je u Velikoj Gorici pijan, prebrzo vozeći skupocjeni automobil skrivio prometnu nesreću u kojoj je poginula Ružica Pavić, a teške je ozlijeđen njezin mladić.
Jedan od slučajeva s kojima će se hrvatsko sudstvo baviti i iduće godine je i ponovljeno suđenje Josipu Mraoviću optuženom za silovanje američke košarkašice Ilishe Jarrett u njegovu hotelu u Gospiću u travnju 2005. Njemu je Vrhovni sud ukinuo prvostupanjsku oslobađajuću presudu.
Pravila objave komentara