Najvažniji događaji u socijalnoj politici u 2013.

Novim Obiteljskim zakonom, koji je u saborskoj proceduri, štiti se dijete u razvodu, medijacija postaje obvezna, a roditelj koji medijaciju ignorira bit će kažnjen. Sporazum koji donesu roditelji sud će samo ovjeriti i neće ulaziti u njegove detalje.

Pročitajte i ovo Odbili Vlada odbila prijedlog 16 zastupnika oporbe o Istražnom povjerenstvu za Petrokemiju suzbijanje nasilja u obitelji Vlada u Sabor poslala izmjene i dopune Obiteljskog zakona

Roditelji će prije rastave braka proći obaveznu edukaciju kako bi im se pomoglo u postizanju sporazuma da im djeca ne moraju sudjelovati u sudskom procesu.

Obavezno savjetovanje

Postavljena je granica za uzdržavanje do 26 godina. Obiteljski dom i zaštita prava na stanovanje odredba je po kojoj u slučaju razvoda braka u nekretnini koja je bračna stečevina ostaju živjeti djeca i roditelj kojem se dodjeli roditeljska skrb sve do punoljetnosti djece. Sud može odlučiti da roditelj koji ostaje živjeti s djecom drugom roditelju plaća podstanarstvo.

Opačić: Oko 6500 ljudi protuzakonito je primalo socijalne naknade

Prije razvoda bračni partneri s maloljetnom djecom dužni su proći obvezno savjetovanje. Ako se dogovore sporazumno razvesti, moraju sastaviti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Osobe kojima centar za socijalnu skrb da "zeleno svjetlo" za posvajanje moraju proći program stručne pripreme za posvojenje. Prije odluke o posvojenju centar može smjestiti dijete u obitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja u trajanju do šest mjeseci.

Četiri u jedan

Javna rasprava o novom Obiteljskom zakonu bila je burna, uz mnoštvo optužbi da je zakon nekvalitetan i neprovediv, no saborska rasprava prošla je uglavnom mirno. Iako nisu izmijenjene sve odredbe, Ministarstvo socijalne politike i mladih ipak se odlučilo na posve novi zakon uz pojašnjenje ministrice Milanke Opačić da se žele spriječiti manipulativni roditelji da tijekom razvoda koriste djecu za međusobne obračune.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi spojio je četiri socijalne naknade u jednu - zajamčenu minimalnu naknadu koja će iznositi najviše 2900 kuna. Socijalnu naknadu mogu primati svi koji nemaju dovoljno sredstava za život. Djelatnici centara za socijalnu skrb procjenjivat će koja se imovina može staviti u funkciju, a koja ne. Ako netko ima dvije kuće u nekom selu, to nije imovina koja se može staviti u funkciju, štoviše može biti teret, ali negdje drugdje može se prodati.

Samci najugroženiji

Pokazalo se da su najugroženija kategorija samci koji žive od 600 kuna primanja, a nemaju djecu na osnovi koje bi imali pravo na dječji doplatak. Novim zakonom omogućuje se centrima za socijalnu pomoć da izravno školama uplaćuju novac za topli obrok, a ne kao dosad, da se taj novac daje roditeljima. Novim zakonom uvodi se "radna aktivacija" - socijalnu pomoć korisnik će moći primati najdulje dvije godine bez prekida.

Uvodi se prijelazno razdoblje, što znači da se svima koji primaju socijalnu pomoć, a privremeno se zaposle neće automatski oduzeti pomoć nego će se smanjiti za iznos koji zarade. Trajat će to tri mjeseca. U sustavu je 115.000 ljudi koji primaju socijalnu naknadu, a do sada ih je izbačeno 6500 za koje je dokazano da su naknade primali protuzakonito.

Povećati broj korisnika novog oblika skrbi

Zbog neuređenog sustava nije bilo dovoljno kontrole, a njegovim je informatiziranjem postalo vidljivo tko što ima od imovine. Prve kontrole pokazale su da pojedini korisnici socijalnih naknada imaju štednju, dionice, pa čak i po nekoliko automobila. Deinstitucionalizacija socijalnih usluga počela je ranijih godina, ali se u 2013. intenzivirala. To uključuje inkluziju ili premještaj većine stalnih korisnika iz domova u privatne stambene zajednice, u stanove. Cilj je povećati broj korisnika tog novog oblika skrbi.

U Hrvatskoj ima 114 rehabilitacijskih domova u vlasništvu države u kojima boravi 12.813 korisnika, a njih 65 posto je na stalnom ili tjednom smještaju. U europskim zemljama svega trećina djece i odraslih s poremećajima u razvoju živi u stacionarnim domovima.

Niz nepravilnosti

Donošenje Zakona o dadiljama u ožujku, koji propisuje da takav obrt može otvoriti samo educirana dadilja, nije riješilo problem legalizacije čuvanja djece, jer Registar dadilja još je uvijek prazan, a otvorena su tek četiri takva obrta koja još uvijek nisu počela s radom. U Ministarstvu kažu kako je to potpuno novi zakon pa se ne može očekivati da se u kratkom vremenu završi čitav proces.

Tijekom godine Ministarstvo su potresale ostavke najbližih ljudi ministrice Milanke Opačić. U godinu i pol otišli su zamjenik Darko Ledinski, pomoćnica Jasna Ćurković Kelava i još 30 ljudi. Upravna inspekcija provela je inspekcijski nadzor u kojem je, po navodima sindikata, utvrđen niz nepravilnosti jer je ministrica donosila nezakonita rješenja o statusu tamošnjih službenika.

Grozan slučaj iz Slavonskog Broda

Početkom godine Hrvatsku je zgranuo događaj u Slavonskom Brodu, kada je jedno dijete umrlo od gladi, jedno završilo na aparatima i infuziji, a treće je smješteno kod udomitelja.

Inspekcija Ministarstva utvrdila je da su četiri djelatnice tamošnjega Centra za socijalnu skrb propustile zaštititi troje zapuštene djece od vlastitih roditelja koji su ih tukli i zanemarivali. Sve su dobile izvanredni otkaz i tereti ih se za kazneno djelo neprovođenja odluke o zaštiti dobrobiti djeteta.

Potresna priča iz Vinkovaca

Slučaj posvajanja trojice dječaka, braće u dobi od četiri, šest i sedam godina, potresao je nedavno Vinkovce. Od srpnja 2012. bili su kod udomiteljske obitelji, nakon što su oduzeti biološkim roditeljima zbog teških životnih uvjeta, zanemarivanja i zapuštanja.

Postupak posvajanja nedavno je završen, nakon čega su dječaci dani na posvajanje trima obiteljima u tri različita grada. Udomiteljska obitelj, koja je o dječacima brinula, ogorčena je i tvrdi da su im djelatnici Centra za socijalnu skrb doslovno oduzeli djecu. Ministarstvo je izvjestilo da su braća dana na posvajanje različitim obiteljima u krugu od 100 kilometara, a pripremana su za posvajanje kroz razgovore sa psiholozima i potencijalnim posvajateljima. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook