Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sjednica Vlade

Vlada osniva povjerenstvo za "Za dom spremni" i petokraku, Plenković o Orepiću: "Upozorio sam ministra..."

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, koji predviđa proračunske prihode na razini 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Premijer Andrej Plenković prije prelaska na proračun za 2017. godinu osvrnuo se na aktualne teme.

"Podizanje spomenika bojovnicima HOS-a u Jasenovcu izazvao je veliki interes javnosti. Vlada poštuje sve žrtve ustaškog logora u Jasenovcu i izražava pijetet prema poginulim pripadnicima HOS-a. Razumijemo osjetljivost na grb na spomeniku kao i reakcije na tu činjenicu. Takvi grbovi bili su odobravani od različitih razina vlasti. Kad je riječ o simbolima totalitarnih sustava postoji različita sudska praksa. Vlada će osnovati povjerenstvo koje će na racionalan, trezven, staložen način i u najširem pluralističkom duhu predložiti zakonske i institucionalne okvire. Ovakve provokacije neće Vladu udaljiti od temeljnog fokusa našeg rada, a to je gospodarski i socijalni napredak naših ljudi. Naći ćemo rješenje kako se odrediti prema ovom pitanju", kazao je Plenković.

Pročitajte i ovo Vlada želi zagrabiti u mirovinsku štednju - 3 Mogućnosti i bojazni Vlada posegnula u džepove budućih umirovljenika, preusmjerili bi milijardu eura: "Veliki je rizik za korupciju" Ilustracija Vlada odriješila kesu Predstavljen proračun za iduću godinu: Dnevnik Nove TV provjerio tko su najveći gubitnici i dobitnici

Osvrnuo se i na intervju ministra Vlahe Orepića u tjedniku Globus u kojem je prozvao ustavne suce za pristranost.

"Intervju koji je dao ministar Orepić izravni je napad na Ustavni sud. Vlada i ja se moramo ograditi od tog intervjua u kojem se neprimjereno govori o ustavnim sucima. On ne predstavlja službeni stav Vlade. Obavio sam razgovor s ministrom Orepićem i upozorio ga da takve izjave ne mogu dolaziti od članova Vlade, Ustavni sud mora raditi bez pritisaka politike", poručio je Plenković.

Kad je riječ o proračunu, Plenković je kazao da postupno jačanje gospodarskih aktivnosti, povećano povlačenje sredstava iz EU-fondova, ali i porezna reforma omogućuju povećanje očekivanih prihoda u proračunu, dok stabilnost Vlade omogućuje provođenje takvog proračuna. Naglasio je i da sa sindikatima traže rješenje za poboljšanje materijalnog stanja javnih službenika.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da Vlada predviđa gospodarski rast za 2017. od 3,2 posto u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

"Ukupna projekcija prihoda je 121,6 milijarda kuna. Ta je brojka različita u odnosu na smjernice. Do porasta je došlo prvenstveno zbog rasta namjenskih prihoda i prihoda od EU-pomoći. No, svi primici iz općih izvora nisu se promijenili u odnosu na smjernice", kazao je Marić.

Porezni prihodi rastu 2,6 posto, na 72,8 milijardi kuna.

Prihodi od PDV-a, koji je najizdašniji porezni prihod, iznose 46 milijarda kuna što je rast od 4 posto, zbog rasta osobne potrošnje.

Prihodi od poreza na dohodak smanjuju se za 11,3 posto ili 2 milijarde kuna. 

Prihodi od dopirnosa iznosit će 23,1 milijardu kuna što je rast za 3,7 posto.

Trošarine rastu za oko 15,2 milijardi kuna, odnosno oko 3 posto.

Pomoći rastu za 32,7 posto, zbog priliva sredstava iz EU-fondova. Iznosit će 11,2 milijarde kuna.

Porez na dobit planiran je manji za 0,8 posto i iznosit će 7,2 milijarde kuna.

Prihodi od imovine planirani su na 2,7 milijarde kuna, a čak 1,4 milijarde planira se namaknuti prodajom obveznica i nekretnina.

Rashodi rastu 5,5 posto

Rashodi su planirani u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Rashodi za zaposlene rastu za 702 milijuna kuna, na 26,4 milijarde kuna.

Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna, što je rast od gotovo milijardu kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto ili 600 milijuna kuna i sljedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade u sklopu mjera demografske obnove, kao i troškovi povezani s pravima hrvatskih branitelja.

Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.

Ministar financija je rast materijalnih rashoda pojasnio povećanim troškovima vezanima uz veću apsorpciju EU-fondova, nešto višim rashodima u sektoru obrane te troškovima vezanim uz razne sudske presude.

Financijski rashodi "koji nas sve poprilično muče", kazao je Marić, na razini opće države penju se na 12 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto projiciranog BDP-a za 2017. godinu, „i to je jedna od kategorija koju moramo nastaviti smanjivati.

Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu.

"Ono što se financira iz općih izvora, smanjeno je za više od 200 milijuna kuna. Povećanje ukupnih sredstava za subvencije odnosi se na europske fondove i financiranje poljoprivrede", pojasnio je Marić.

Pomoći su planirane u iznosu od 15,8 milijardi kuna što je povećanje za oko 2 milijarde kuna. No, od toga s 1,3 milijarde kompenzirat će se izravno jedinicama lokalne i područne samouprave razlika od poreza na dohodak bez kojih ostaju zbog porezne reforme, kazao je ministar.

Deficit 1,9 posto BDP-a

Ministar financija podsjetio je da je 2016. bila prva godina u kojoj je javni dug smanjen, kao i da se do kraja ove godine očekuje da će njegov udio u BDP-u pasti unutar 85 posto.

"U 2017. očekujemo njegov daljnji pad, a u godinama koje slijede da se taj trend nastavi", rekao je Marić te istaknuo da je to jedna od ključnih odrednica programa Vlade, a ima za cilj poboljšati kreditni rejting države, poboljšati uvjete za poslovanje te u konačnici omogućiti izlazak iz Procedure prekomjernog deficita (EDP).

U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska sljedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.

Kako bi se ''pokrio'' deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi sljedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna (11,4 milijarde kuna inozemnih i 14 milijardi kuna domaćih obveznica), zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna. Od prodaje državne imovine i privatizacije očekuje se oko 1,4 milijarde kuna prosječno godišnje u iduće tri godine.

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, izjavila je da je proračun dobro uklopljen u ekonomsko okruženje te da uključuje porezno rasterećenje gospodarstva i stanovništva za 2,5 milijarde kuna.

"Više će novca ostati poduzetništvu, uz niže kamatne stope. Želimo da ovaj proračun pridonese smanjivanju javnog duga i zaključivanju procedure prekomjernog deficita. Javni dug je dosegnuo previsoku razinu i politiku smanjivanja moramo voditi radi sebe i radi našega gospodarstva. Moramo imati na umu da planiramo 1,4 milijarde kuna od prodaje obveznica i privatizacije, što će dati svoj doprinos rastu gospodarstva", ocijenila je Dalić.

Država se može zadužiti u 2017. do 33,7 milijarde kuna

Vlada je Saboru poslala i prijedlog o izvršenju državnog proračuna kojim je utvrđeno da se država u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna.

"Iduća godina je iz te perspektive izazovna godina, ali spremno ulazimo u nju", poručio je Marić.

Izvanproračunski fondovi u idućoj se godini mogu zadužiti do 2,5 milijarde kuna, a njihove su tekuće otplate glavnice duga 2,8 milijardi kuna, no dodaju li se tome i HAC i Autocesta Rijeka-Zagreb, otplate se penju na na nešto više od 7,5 milijardi kuna.

Prijedlogom zakona o izvršenju državnog proračuna utvrđeno je i da se u 2017. mogu izdati nova financijska jamstva u iznosu do 5,6 milijardi kuna, a iznos jamstvene zalihe iznosi 280 milijuna kuna.

Uredba o visini minimalne plaće

Vlada je donijela uredbu kojom se visina minimalne plaće utvrđuje u bruto iznosu od 3276 kuna što je uvećanje iznosa ovogodišnje minimalne plaće za 156 kuna, odnosno za 5 posto. To je najveće povećanje minimalne plaće do sada. Udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj pravnim osobama od siječnja do rujna ove godine iznosit će 42,9 posto.

"Šaljemo važan signal solidarnosti i društvene osjetljivosti. Zadnji put je minimalna plaća povećana za 90 kuna", kazao je Plenković.

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za iduću godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, obrazložili su u Vladi.

Smanjenje članarine za turističke zajednice

Vlada je usvojila prijedlog izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama prema kojima se članarine turističkim zajednicama smanjuju za 5 posto od 1. siječnja 2017. godini. To je treće smanjene članarina, a njime bi se gospodarstvo rasteretilo za otprilike 10 milijuna kuna, kazao je ministar Gari Capelli.

Prema podacima Financijske agencije (Fina), prihod od te članarine u 2015. godini iznosio je otprilike 220 milijuna kuna.

Uvodi se procjena učinaka propisa na malo gospodarstvo

Prijedlogom dopune zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, Vlada uvodi test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test, za potrebe procjene učinaka propisa.

Naručivanje svježeg i kvalitetnog - domaćeg

Vlada je odlučila prihvatiti amandman na prijedlog Zakona o javnoj nabavi koji je predložio Klub HDZ-a, a odnosi se na članak 284. kojim se pojašnjavaju i preciziraju kriteriji za ekonomski najpovoljniju ponudu kada se naručuje hrana. Ministrica Martina Dalić pojasnila je što to znači.

"Naručitelji trebaju uzeti kriterije koji vrednuju kvalitetu i standarde kvalitete - svježinu i manju opterećenost posljedicama transporta. Poticanje je to naručitelja da naručuju hranu veće svježine, veće kvalitete i većih nutritivnih vrijednosti", kazala je Dalić.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako je amandman bitan jer će dovesti do veće sigurnosti hrane koja se servira u javnim ustanovama i pomoći daljnjem razvoju poljoprivrede.
 

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene