Na Velebitu pronađena nova životinjska vrsta

Strige nisu jako poznate u javnosti, pa ih nerijetko pogrešno smatraju stonogama. Ipak, strige u svijetu broje oko 8000 vrsta, koje imaju različite brojeve nogu, od 30 do 354, ali ni jedna baš 100 nogu. Jedno poznato ime nove strige jest ono koje su joj dali stručnjaci tijekom znanstvenog opisa, Eupolybothrus liburnicus, ili prevedeno na hrvatski 'liburnijska velekamenjarka'. Ona ima najmanji mogući broj nogu za svoju skupinu, ali to je još uvijek 30 njih, odnosno 15 pari nogu.

tri vijesti o kojima se priča OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE "Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu Autocesta u Austriji FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život iznenađenje u gradu Građane šokirao prizor na ulici, oglasio se stručnjak: "Nemojte se približavati niti paničariti"

Strige su brzi grabežljivci koji truju kukce i njima se hrane, a najopasnija vrsta na Sredozemlju može narasti do 17 centimetara. To je četvorostruko više od 43 milimetra duge liburnijske velekamenjarke.

Novu vrstu pronašla je hrvatska biospeleologinja Ana Komerički, najprije ispod kamena u Plitkoj peći, kod Gornjih Čabrića nedaleko od Obrovca, a potom u još tri pećine na južnim padinama Crnopca na Južnom Velebitu kod kanjona rijeke Krupe – u Skorupuši, Rašljekovcu i Bundalovoj pećini – te u maloj Markovoj špilji, pećini sa slankastom vodom nekoliko stotina metara udaljenoj od mora kod sela Seline.

Eupolybothrus liburnicus troglofilna je vrsta, što znači da nije strogo prilagođena samo na špiljska staništa, nego može opstati i izvan špilja. Međutim, naseljava vrlo mali prostor, za sada je pronađena u samo nekoliko objekata na tom području. Već na Krki nalazimo drugu vrstu, Eupolybothrus cavernicolus, koja je tek nedavno opisana, 2013. godine, objašnjava Ana Komerički.

Ane Komerički strigu je pronašla i u mračnom i u svijetlom dijelu pećine duge svega tridesetak metara, s velikim ulazom i bogatim nakupinama siga. Pored hrvatske biospeleologinje, znanstveni rad potpisuje još troje kolega iz Austrije, Njemačke i Bugarske. Rod velekamenjarki kojem pripada novoopisana striga poznat je ravno stotinu godina i obuhvaća četrdesetak vrsta i podvrsta od Istočne Europe do Sredozemlja, uključujući najveće njegove otoke Korziku, Kretu, Cipar, Sardiniju i Siciliju, ističe se u radu.

Liburnijska je velekamenjarka svijetlosmeđa do žućkasta, a donji dio tijela i noge su joj blijede. Ima jednostavne čeone oči sastavljene od 6-7 redaka, antene duge oko 18,5 milimetara i diše pomoću 25 traheja, koje su smještene gore i na bokovima. U Hrvatskoj trenutno ima više od 290 tzv. tipskih lokaliteta, odnosno pećina u kojima su pronađene i opisane nove vrste. Iz njih je opisano malo više od 460 vrsta i podvrsta.

Inače, u Hrvatskoj je pronađeno oko 500 vrsta koje su prilagođene isključivo životu u podzemlju, a u Dinarskom kršu, koji zahvaća prostor od Udina u Italiji do Skadarskog jezera, oko 1350 podzemnih vrsta, odnosno troglobionata. (Hina)