Na što se sve u zdravstvu mogao potrošiti novac zamračen u ovoj aferi, od novog CT uređaja do uređaja za mamografiju, ali i godišnjih bruto plaća medicinskih sestara ili liječnika.
Podijelite
Tko je primio mito? Na čijim je računima završio preplaćeni novac iz afere - istražitelji će tek rasvijetliti. Ono što sasvim sigurno znamo, to je novac hrvatskih građana, a na što smo ga u zdravstvu mogli utrošiti, istražio je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.
619 tisuća 582 eura. To je iznos za koji istražitelji EPPO-a sumnjaju da su operacijski mikroskopi neosnovano uvećani. Evo što se time može kupiti u zdravstvu. Za početak dobar, novi CT uređaj. Onaj u Imotskom plaćen je 500 tisuća eura, u Korčuli oko 600 tisuća eura, u Šibeniku 640 tisuća.
Moglo se kupiti i šest novih digitalnih RTG uređaja. Cijenu od 97 tisuća eura za jedan takav uređaj pronašli smo na stranicama Doma zdravlja u Ludbregu. Istim principom doznajemo da bi novac koji je preplaćen bio dovoljan i za nabavu tri uređaja za mamografiju.
Onaj u koprivničkoj bolnici plaćen je 183 tisuće eura, a koliko je važan za taj kraj govori i činjenica da ga je lani na predstavljanju došao blagosloviti i bolnički svećenik.
Preplaćeni iznos bi bio dovoljan i za nabavu osam ortopana - uređaja za panoramsko snimanje zubi i kompjutoriziranu tomografiju. Cijena jednog je oko 73 tisuće eura, barem ga je toliko platio Dom zdravlja u Gospiću.
Mogao se taj novac uložiti i u prijevoz pacijenata. Primjerice u Istri za 550 tisuća eura kupljeno je pet vozila za sanitetski prijevoz za ispostave u Puli, Rovinju, Labinu, Umagu i Buzetu. Pa premda bi nova vozila ili uređaji dobro došli gotovo svakoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj, nešto je i u stručnjacima koji se njima služe.
619 tisuća eura koje EPO istražuje bilo bi dovoljno i za godišnje bruto plaće 35 medicinskih sestara, ili 18 liječnika ili 15 specijalizanata.
Što god vam se s ove liste činilo najpotrebnije našem zdravstvu, sve je bolje od korupcije. Tim više kad znamo da za mito od 75 tisuća euro za koliko EPPO sumnjiči Vilija Beroša, poslodavac prosječnom radniku treba uplaćivati doprinose 21 godinu, gotovo pola ukupnog radnog staža.