Kada se spominje sporno upravljanje tim državnim zamljištima, zapravo se misli na obradivu površinu veću od "32.839 hektara, odnosno 2,8 posto ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se u Hrvatskoj obrađuje", stoji i Vladinom priopćenju.
Pročitajte i ovo
Vlada tvrdi da Agrokorove tvrtke imaju ugovore o zakupu ili koncesiji državnog zemljišta, koje poštuju, odnosno koriste i obrađuju poljoprivredno zemljište te uredno plaćaju zakup.
Iz Vlade objašnjavaju cijeli postupak
Zrcalna tvrtka samo preuzima prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor, nakon čega za to zemljište općina ili grad raspisuje natječaj, kako im je i omogućio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Kada je riječ o visini zakupnine, koju su neki načelnici spominjali kao razlog neslaganja oko sklapanja aneksa postojećih ugovora s Agrokorovim tvrtkama, Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik o revalorizaciji visine zakupnine, kojim će uskladiti visina zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta. To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu.
Zaključno, nije točno da je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima općina na njih izvršen pritisak. Sastanak nije bio ni hitan ni tajan, niti se načelnike tražilo da naprave nešto što već nije propisano zakonom. Ministarstvo poljoprivrede je zajedno s DORH-om načelnike upoznalo s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i postupanjima oko izrade aneksa ugovora.
Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave poslati detaljnu uputu za izradu aneksa ugovora i predložak aneksa koji su sukladni sudskoj Nagodbi vjerovnika Agrokora i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.", stoji u priopćenju Vlade RH.
