Bilo kakva nestabilnost u BiH može imati sigurnosne posljedice na vanjsku granicu Unije, koju drži Hrvatska

Na samitu lidera Europske unije u Brdu kod Kranja donesena je Deklaracija o zapadnom Balkanu. Razgovaralo se o društveno-gospodarskom napretku i oporavku uslijed pandemije.

O svemu što se događalo, za Dnevnik Nove TV izvijestila je urednica vanjske politike Ivana Petrović.

U Deklaraciji o zapadnom Balkanu kaže se da zemlje Europske unije i dalje ostaju predane toj činjenici da se zemlje zapadnog balkanskog koncepta trebaju jednom integrirati u EU, ali se ne spominju nikakvi vremenski limiti. Slovensko predsjedništvo je inzistiralo na tome da to bude 2030. godina.

Pročitajte i ovo Hrvatska se protivi Premijer Plenković: ''Banalizacija Daytonskog sporazuma protivna je njegovu duhu, slovu i logici''

"Oni su time htjeli poslati pozitivan politički signal zemljama zapadnog Balkana, ali tome su se usprotivile stare zemlje članice koje na to nisu pristale", kazala je Petrović te dodala kako se u dokumentu navodi sve ono što zemlje zapadnog Balkana trebaju ispuniti a to je jedno 50 stavki među kojima dominira vladavina prava, borba protiv korupcije, jasna komunikacija o svemu tome, jačanje civilnog društva, slobodni mediji…

Pročitajte i ovo Vrhunac političke krize Zbog zabrane negiranja genocida, srpski zastupnici bojkotirali sjednicu Parlamenta BiH, a hrvatski pozvali na prekid

"Njihova pozicija nije jednaka. Pregovarači su Srbija i Crna Gora, a Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na datum početka pregovora. Bosna i Hercegovina je vruć kesten EU, kao i Kosovo. U tom smislu premijer Andrej Plenković je govorio o potrebi izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini", kazala je Petrović te podsjetila da je prije par mjeseci hrvatska Vlada poslala jedan non-paper poziv na raspravu o izmjeni izbornog zakona u BiH.

"U tom dokumentu opisuje se nužnost izmjene izbornog zakona u BiH, posebno u odnosu na Hrvate kao najmanji narod koji nema pravo legitimirati svoga predstavnika u Predsjedništvo i u Dom naroda, poziva se na implementaciju rješenja Ustavnoga suda, prije svega Ustavnog suda Federacije. Quid pro quo odnosom Hrvatska je spremna na implementaciju presude Sejdić-Finci Suda za ljudska prava u Strasbourgu. I to je prihvaćeno, ta rasprava je održana i sve je ušlo u zaključke Europskog vijeća, ali na tome je sve i stalo – nikakvog pomaka nije bilo, pa je premijer Plenković danas na samitu opet nadugo i široko govorio o nužnosti izmjene izbornog zakona u BiH, odnosno na vraćanje na izvorišne daytonske postavke", kazala je Petrović.

Premijer je, kako je istaknula, govorio o tome kako Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima deset kilometara dugu granicu.

"Iz toga bi se dalo iščitati da bilo kakav nered u toj zemlji, bilo kakva nestabilnost u toj zemlji može imati sigurnosne posljedice na vanjsku granicu Unije koju drži Hrvatska, a koja će uskoro, nadamo se biti u Schengenskom prostoru, samim time i na EU", naglasila je. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr