MUP u priopćenju ističe da je tijekom nedjelje na području Hrvatske zabilježeno ukupno 78 požara na otvorenom prostoru, većina nastalih kao posljedica nepažnje i nekontroliranog spaljivanja granja i korova.
Najveći požari na području Splitsko-dalmatinske županije
Najveći požari bili su na području Splitsko-dalmatinske županije, i to na Kamešnici (Korita-Otok, 100 hektara borove šume) i kod Muća, Ramljane (30 hektara borove šume). Ti su požari još uvijek aktivni, a u prijavljenim požarima nije bilo smrtno stradalih osoba.
Stoga MUP upozorava građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebno oprezno rukuju s vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare.
Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte i ugroziti ljudske živote. Osim materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga MUP apelira na odgovorno ponašanje.
Također, pozivaju građane na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera na otvorenom prostoru i poštivanje odluke lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla.
Naglašavaju da mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti.
Tlo mora biti očišćeno, a vatra se ne smije napuštati
Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuju granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala, a mjesto spaljivanja treba izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini od najmanje pet metara.
Spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara.
Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto.
Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem.
Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu najmanje tri sata prije spaljivanja.
Za izazivanje požara novčana ili zatvorska kazna
Iz MUP-a napominju da je temeljem Zakona o zaštiti od požara za fizičku osobu koja izazove požar propisana novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana.
Istim je zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2000 do 15.000 kuna.
Propisana je i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, takvim nepromišljenim radnjama može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Za to se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja te od šest mjeseci do pet godina ako je počinjeno s namjerom. (Hina)
