Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov izjavio je kako je Most u proteklom razdoblju pokušao promijeniti sustav što ga je stvorio 'maligni duopol' HDZ-a i SDP-a, koji je bio preplavljen korupcijom i kljentelizmom.
Pročitajte i ovo
'Nije nam nikada bio ultimativni cilj dobiti izbore, nego pomoći. Ali daj Bože da dobijemo izbore, kazao je Petrov.
'Most neće plesati samo jedno ljeto. Neće se ostvariti želja HDZ-a i SDP-a. Most će biti jamac da će biti zaštićeni hrvatski interesi i interesi građana. Država će biti kreirana na korist građana, a ne klijentelizma velikih stranaka', kazao je Petrov.
Biračima je obećao kako će i dalje mijenjati taj sustav. Ciljevi su, najavio je, jednak razvoj svih krajeva Hrvatske.
'Želimo napravitida su svi krajevi u Republici Hrvatskoj jednako vrijedni', kazao je Petrov.
Most će, kako je najavio, raditi na jednakom startnim pozicijama za gospodarstvo i poljoprivredu, efikasniju javnu upravu i obrazovanje utemeljeno na kompetenciji što će pomoći i zapošljavanju i samozapošljavanju.
Mostov ekonomski strateg, Marinko Škare, sveučilišni profesor ekonomije iz Pule, kazao je kako hrvatskom ekonomijom i dalje rukovodi ekonomski model iz 1993. godine, koji je propao.
'Sve stvari koje su se od tada mijenjale, porezi i ostalo... Sve je to bilo samo kozmetički', kazao je Škare te ustvrdio kako nas je upravo to dovelo do uništenja proizvodnje, velikog uvoza, rasta nezaposlenosti, zaduživanja i porezne represije.
'Eto, s tim modelom smo doši u ovu situaciju danas. Stopa ulaganja u obrazovanje je među najnižima u Europi, a stopa nazaposlenosti među najvišima u Europi', kazao je Škare te dodao kako je ključ ekonomskog oporavka refinanciranje dugova građana.
'Ključ je refinancirati dugove građana i poduzetnika. Tako će porasti i osobna potrošnja, investicije i ulaganje u istraživanje. Porastao bi i izvoz te ojačala domaća proizvodnja. Rastom agregatne potrošnje došlo bi do povećanih prihoda u proračun od 4 milijarde kuna i time bi se više ulagalo u znanost'.
Gospodarski program Mosta
- Stabilan tečaj kune i ciljana inflacija
- Promjena kreditne politike
- Smanjenje nezaposlenosti i osnivanje Agencije za borbu protiv nezaposlenosti (može biti i u okviru postojećih institucija), individualan pristup nezaposlenima a ne generički, stimuliranje zapošljavanja mladih manjim porezom na dobit
- Povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna godišnje
- Ukidanje parafiskalnih nameta i redefiniranje poreznih razreda; oni koji zarađuju preko 100.000 kuna plaćali bi 50 posto dohotka
- Davati olakšice na prihode, a oporezivati potrošnju
- Povećati prag neoporezivog dijela za nagrade
- Reprogram dugova po principu 40:60; građani bi otplaćivali 40 posto duga, a ostatak, 60% bi vraćali kroz 10 ili više godina, kad se oporave
- PDV se neće dirati, no treba razmisliti o tome da se dio možda ostavi gradovima i općinama gdje se potrošnja odvijala
- Decentralizacija i informatizacija Hrvatske
- Smanjenje javnog sektora smanjenjem broja agencija, ministarstava, broja jedinica lokalne samouprave, administracije i slično.
- Smanjenje javnog duga na razinu ispod 80 % BDP-a
- Plaćanje PDV-a po naplaćenim fakturama za poduzetnike te ukidanje članarina za HGK I HOK
- Manji PDV na repromaterijal u poljoprivredi i pojedine prehrambene proizvode
- Proizvodnja hrane kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva i Zakon o OPG-u
- Organizacija tržišta hrane do 2019. godine kroz Zakon koji će spriječiti zloporabu dominantne pozicije u proizvodnji hrane i zabranu rušenja cijena hrane
- Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
- Ukidanje poreza na dividendu i udjele u dobiti te poreza na ime tvrtke
- Revizija predstečajnih nagodbi i bolja zaštita vjerovnika
