Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Odgovorna je ruska vlada

''Ozbiljni propusti'': Zbog pokolja moraju platiti 3 milijuna eura odštete

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Ruska vlada odgovorna je za "ozbiljne propuste" u talačkoj krizi u Beslanu 2004., u kojoj je poginulo više od 330 osoba, presudio je u četvrtak Europski sud za ljudska prava (ESLJP) i odredio Moskvi da oštećenima isplati 3 milijuna eura odštete.

Sud smatra da je Rusija napravila "ozbiljne propuste" u poduzimanju mjera za sprječavanje masakra u školi u Beslanu 2004. godine.

Pročitajte i ovo Legija Sloboda Rusiji Cezar ima poruku za cara Zapovjednik ruskih legionara koji napadaju Rusiju: "Idemo u rat, umarširat ćemo u Moskvu!" Sidro oštetilo cjevovod Balticconnector Hibridno ratovanje Sigurnost milijarde ljudi je ugrožena: "Znamo što su Rusi razvili za ratovanje pod morem"

Sud je kritizirao Moskvu i zbog njezine istrage u tom slučaju i donio odluku da se podnositeljima tužbe ukupno isplati gotovo 3 milijuna eura.

Ruske sigurnosne službe primjenile su nesrazmjenu silu u operaciji napada na pobunjenike koji su uzeli taoce, kazao je sud.

"Vlasti su imale dovoljno preciznih informacija koje su upozoravale na to da se planira teroristički napad, koji je imao za cilj obrazovnu ustanovu, ali nisu poduzele odgovarajuće mjere kako bi spriječile teroriste da se okupe i pripreme napad. Sigurnost u školi nije bila pojačana, a ni osoblje škole niti javnost nisu bili upozoreni na terorističku prijetnju", navodi sud.

Tužbu protiv Ruske Federacije podignulo je 409 ruskih državljana između 2007. i 2011. godine, tražeći kaznenu odgovornost Moskve za tragediju u Beslanu u kojoj je 2004. u akciji protiv čečenskih terorista poginulo 334 osoba, među kojima 186 djece.

Tuženici su tražili očitovanje predstavnika ruske vlade o tom pokolju kojega tijek nikada do kraja nije razjašnjen.

Islamski borci, njih 32, su 1. rujna 2004., u Beslanu u Sjevernoj Osetiji prvog dana nove školske godine zatočili više od 1.100 ljudi, učenika, roditelja i učitelja tražeći od Moskve da prizna neovisnost Čečenije, a nakon trodnevne opsade epilog je bio 334 poginula, među kojima 186 djece te oko 800 ranjenih. Većina žrtava je stradala tijekom intervencije pripadnika ruskih specijalnih snaga.

Preživjeli i obitelji poginulih željeli su da se utvrdi odgovornost službenih ruskih vlasti i zato su zatražili od europskog pravosuđa da im pomogne pronaći odgovore na pitanja i sumnje koje ih progone već više od desetljeća.

Sud je odlučio sve pristigle tužbe protiv Rusije objediniti u jedan cjeloviti slučaj.

I dok je potpuno jasno tko je zatočio više od 1.100 ljudi, pitanje tko je dao zeleno svijetlo za intervenciju koja je rezultirala pokoljem još je obavijeno velom tajne. Komandosi su krenuli u akciju pošto je eksplodirala bomba u školskoj dvorani za tjelesni odgoj, no 22 sekunde poslije slijedila je još jedna eksplozija i ne zna se tko ju je izazvao. Neki taoci uporno su tvrdili, da su specijalci s krova obližnje zgrade ispalili projektil, dok službena verzija glasi da su za tu eksploziju također odgovorni teroristi iako nije jasno jesu li je izazvali namjerno ili slučajno. Poznato je, međutim, da je upravo u toj drugoj eksploziji i požaru koji je slijedio poginulo ili ranjeno više od polovice talaca.

Putinov tadašnji savjetnik za sjeverni Kavkaz Aslambek Aslakhanov bio je ovlašten da osobno pregovara s teroristima i "razmotri sve njihove uvjete, osim nezavisnosti Čečenije". (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene