Ministarstvo poljoprivrede krenulo je s isplatom prve rate izravnih plaćanja 100.000 poljoprivrednika ukupno će dobiti 1,5 milijardi kuna. Mljekari mogu računati i na dodatne potpore, no pomoć za mnoge stiže prekasno.
Podijelite
Više od 20 godina Anđelko Domuz iz Tenje radio je kao mali mljekar, sada rasprodaje krave. "Ne može dalje, ne ide dalje i gotovo. Jednostavno sam odlučio da prodam, da idem nekim drugim putem", rekao je Domuz.
Hrvatska je prošle godine izgubila 833 proizvođača i u proizvodnji mlijeka dotaknula novo dno. Nakon pet godina uzastopnog pada nestalo je gotovo 5000 isporučitelja, a količine predanog mlijeka manje su za 70 milijuna kilograma. S nekadašnjih 4 kune po litri, otkupne cijene mlijeka pale su na ispod dvije kune.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je niz mjera, od mliječnog paketa i povoljnih kredita, do potpora za kupnju junica i davanja prednosti prilikom zakupa državnog zemljišta. No ipak rezultata još nema.
Davor Pašalić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu objašnjava kako niska cijena mlijeka utječe na gašenje proizvođača. "Ako nemate ekonomske opravdanosti to raditi, a to se prvenstveno odnosi na cijenu vašeg proizvoda odnosno cijenu mlijeka koju plaćaju otkupljivači, onda je jasno da nikakve mjere ne mogu pomoći tom sektoru dok se taj dio ne riješi", objasnio je Pašalić.
Lidija Pavić iz Udruge Uzgajivača Holstein Goveda ima drugačije viđenje problema. "Sve te mjere koje oni nama daju su mjere koje trebaju dugo vremena, ova proizvodnja definitivno je u problemima, treba nam mjera čiji bi se rezultati pokazali odmah", kaže Pavić.
No ipak vjeruje da bi negativni trendovi ipak mogli biti ublaženi. Prvi put od mljekarske krize razmišlja o širenju stada. "Mi smo najviše imali nekih 312 krava. U zadnje vrijeme se vrtimo oko 140 do 150, a evo kažem, ove godine smo prvi put odlučili suprug i ja da bi možda išli u povećanje da bi podigli broj krava u štali", pohvalila se Pavić.
No za male proizvođače poput Anđelka već je kasno. „U selu je bilo nas stotine, još dok smo vozili mlijeko na drugi kraj sela i prodavali, sad nas ima ja mislim troje. U cijelom Tenju ima troje ljudi koji mlijeko prodaju“, kaže Anđelko.
U selu sa 7 tisuća stanovnika, uskoro ih neće biti ni toliko.
Stanje u mljekarstvu ide na ruku uvozu, no ne i malim domaćim mljekarama poput mljekare u Valpovu, jedne od rijetkih koja još postoji. Jozo Šutalo iz Male mljekare Valpovo je jedan od proizvođača koji se još uspijeva održati u uvijetima koji su mu dani.
Na pitanje razmišlja li o gašenju proizvodnje rekao je da stanje u mljekari još nije alarmantno ali da je blizu toga. “Nas spašava jedino što imamo naš dio proizvodnje mlijeka. Dvije trećine ide s naše farme i mi se još uvijek uz velike velike poteškoće održavamo, dokle ćemo moći to u ovom trenutku ne možemo reć“, kaže Šutalo.
Po njemu je također najveći problem je cijena mlijeka i gotovih proizvoda. “Svaka Vladina mjera je ovog momenta dobrodošla međutim, po našem mišljenju, one su spore i one su došle jako jako kasno. Već kad govorimo o tome, one su trebale doći prije pet šest godina kada smo imali preko 30 000 kooperanata, sada su pali na šest“, objasnio je Šutalo.
U Hrvatskoj je prije pet godina radilo više od 25 ovakvih malih pogona, danas je njihov broj prepolovljen.