S kojom srednjom školom ili kojim fakultetom naći dobro plaćen i siguran posao? To pitanje ovih dana muči mnoge školarce koji trebaju donijeti važnu životnu odluku. Provjerili smo koja su to zanimanja budućnosti, ali i koje jezike treba učiti. Kao apsolvent povijesti i sociologije Krešimir Jurak upisao je i kineski. Zanima ga kineska kultura, a znao je i da je Kina među najvećim svjetskim izvoznicima. Danas predaje povijest studentima sinologije, i oni misle na budućnost.
Pročitajte i ovo
'Besplatno jeftino ulaganje za sebe za budućnost, gledaju tu neke mogućnosti vezano za privredu, uz kinesko tržište, za mogućnost dolaska Kineza u Hrvatsku', kaže Krešo. Frizeri, svećenici ili primjerice političari trebat će nam i za sto godina. Radnih mjesta bit će u uslužnoj djelatnosti, bilo da je riječ o osobnim uslugama, zdravstvu, osiguranju, informatici ili savjetovanju. 'Po meni bi bila idealna neka kombinacija tehničkog fakulteta i razvoj nekakvih prodajnih vještina, orijentiranosti klijentima i slično', smatra Aleksandar Zemunić iz Selectia.
Učitelje od krvi i mesa možda zamijene oni virtualni, a kada, teško je reći. Ali, u idućih deset godina tražit će se nova zanimanja s područja ekologije, agrikulture i novih tehnologija, no i građevina bi mogla oživjeti. 'Prema istraživanjima pokazuje se da će to biti radna mjesta koja se odnose na stručne ljude, sa visokom stručnošću koji će uz svoja stručna znanja i vještine imati i neka dodatna znanja i vještine, generičke kompetencije, znači komunikacijske vještine, vještine zaključivanja, timski rad', ističe Irena Bačelić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prije odabira zvanja mladi baš i ne razmišljaju što će raditi nakon školovanja, a ni država im ne pomaže. Na burzi inače ne bi bilo toliko diplomiranih pravnika i ekonomista.
