Premalo prakse za učenike? Ministarstvo planira uvesti dualni sustav za strukovno obrazovanje, ali obrtnici se bune

Umjesto tri, učenice Ana Krištofić i Matea Mikešić iz zagrebačke Obrtničke škole za osobne usluge zanat za kozmetičarku peći će četiri godine. One su u školu krenule po eksperimentalnom dualnom programu obrazovanja. "Puno je bolje što idemo 4 godine u školu jer prve godine su nas pripremali da dođemo u salon s nekakvim znanjem, a sad ostale tri godine malo idemo u školu, a malo radimo u salonu'', kaže Ana.

Pročitajte i ovo Promjene u obrazovanju Hrvatska mora povećati broj gimnazijalaca: Gimnazijski program uvest će se u mnoge škole pod jednim uvjetom Fokus na obrazovanju Selak Raspudić predstavila Mostov program pa poručila: "Pojedini crkvenjaci agitiraju za političke opcije"

Dualno obrazovanje predstavlja spoj škole i prakse. Tako se u prvom razredu uči kako izgleda razgovor za posao, piše se životopis, ali praksa se stječe isključivo u školi.

"Svaki tjedan smo imali nastavu, nismo kao trogodišnji da smo imali jedan tjedan praksu, a jedan tjedan nastavu. Nismo išli u salone, nego smo sve odrađivali u školi te smo imali ljetnu praksu u salonima'', priča Matea.

Uloženo više od milijardu kuna

Iduće godine po dualnom sustavu eksperimentalno će učiti i kuhari, konobari i CNC operateri. Država je u strukovno obrazovanje uložila više od milijardu kuna.

"Više je prakse kroz cijelo vrijeme trajanja samo je ta praksa različito raspoređena kroz godine. U prvoj godini je ta praksa uglavnom u školi, a dalje se taj obim prakse kod poslodavaca povećava i u konačnici je više prakse nego po starom modelu'', objašnjava Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

No prakse u tom eksperimentalnom obrazovanju ima manje, upozoravaju iz Hrvatske obrtničke komore. Oni zagovaraju jedinstveni model obrazovanja, također spoj prakse i učenja, po kojem u Hrvatskoj uči 10.000 učenika.

Praksa ponekad nije korisna

"Eksperimentalni vam je otprilike ovako – eksperiment je uspio, pacijent je umro. U četiri godine učenja djeca imaju manje prakse nego u jedinstvenom modelu obrazovanja za tri godine'', kaže predsjednika HOK-a Dragutin Ranogajec.

U školi koja taj model provodi tvrde da praksa kod poslodavca ponekad nije korisna. ''Ti sati su bili potvrđeni, naštancani, a u principu neodrađeni jer prilagodba traje dugo. Nama je dijete u fokusu, nama nisu ni klijenti ni dobit, što poslodavcima u prvoj godini je'', govori Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb.

Oko dva modela obrazovanja lome se koplja, no najveći broj strukovnjaka, čak 80.000 učenika, ipak i dalje uči po klasičnom modelu s najmanje prakse. Posla za njih ima, pa nove strukovne nade Ministarstvo planira privući i stipendijama od 750 kuna na mjesec.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr