Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odbacilo je danas pritužbe dijela znanstvene zajednice za diskriminaciju humanističkih znanosti u Hrvatskoj, ističući da smo po postotnom ulaganju u to područje na prvom mjestu u Europi.
Prema podacima EUROSTAT-a, Hrvatska u humanističke znanosti izdvaja 20,4 posto ukupnih sredstava namijenjenih znanosti i istraživanju, po čemu smo vodeći u Europi. Iduća zemlja koja najviše ulaže u humanističke znanosti je Slovenija s 11,8 posto, dok je europski prosjek izdvajanja 9,8 posto, ističe Ministarstvo u očitovanju na brojne dopise dekana, fakultetskih vijeća i pojedinih znanstvenika, upućenih posljednjih tjedana najvišim dužnosnicima u državi i javnosti, a u kojima se izražavaju zabrinutost za položaj humanističke struke u Hrvatskoj.
'Za MZOS su sva područja znanosti i svi znanstvenici jednako važni pa nema potrebe da se među područjima znanosti ili između javnih visokoškolskih ustanova i javnih znanstvenih instituta stvara antagonizam. Takve pokušaje smatramo kontraproduktivnim i suprotnim težnji Ministarstva za suradnjom sa svim institucijama sustava na najvišim razinama akademske rasprave', ističe Ministarstvo.
Podsjeća se, uz ostalo, da 468 znanstvenih novaka iz područja humanističkih znanosti prima potporu MZOS-a, da je broj studenata na javnim visokim učilištima u RH koji studiraju humanističke znanosti iznimno visok, točnije 47.572 studenta ili više od 25 posto studentske populacije, da je od 25 javnih znanstvenih instituta u RH čak njih sedam u području humanističkih znanosti, dok je udio stalno zaposlenih znanstvenika u humanističkim znanostima na javnim znanstvenim institutima čak 20 posto.
Podsjeća se i kako Ministarstvo intenzivno radi na definiranju pokazatelja pomoću kojih će se konačno usustaviti praćenje znanstvene djelatnosti na području humanističkih znanosti u Hrvatskoj.
Na kraju MZOS izražava čuđenje što se pojedini fakulteti izravno obraćaju najvišim državnim instancama kako bi upozorili na teškoće, umjesto da svoja stajališta izraze sveučilišnim tijelima i za to predviđenim institucijama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Takvu komunikaciju MZOS ocjenjuje 'dvojbeno primjerenom', osobito kada te 'teškoće, kao što je razvidno iz navedenih mjerljivih pokazatelja, ne nalaze uporište u činjenicama'. (Hina)