"Ne, nitko me još nije zvao", rekao je Marić odgovarajući na upit novinara je li ga zbog afere Hotmail kontaktirao netko iz DORH-a.
Uoči znanstvenog skupa o poreznom sustavu, organiziranom u povodu 25-godišnjice redovnog izlaženja časopisa Ekonomija/Economics, novinari su ministra financija upitali i može li nagodbu u Agrokoru donijeti privremeno vjerovničko vijeće te hoće li zbog toga biti posljedica, na što je Marić odgovorio kako on nije prava adresa za to te kako treba vidjeti što piše u Zakonu o izvanrednoj upravi, što kaže to vijeće i izvanredna uprava.
Ponovio je također i da cijeli proces gleda isključivo iz perspektive ukupnog gospodarstva, interesa poreznih obveznika i samog proračuna.
"U ovom trenutku ne bih ulazio u špekulacije, kondicionale - što ako scenarij. Prema onome što smo čuli u petak u Opatiji, na panelu o Agrokoru, proizlazi da se približavamo trenutku nagodbe. Očito još uvijek nisu sve stvari u potpunosti jasne, pa ćemo vidjeti ovih dana gdje smo i što smo", rekao je Marić odgovarajući na upit koliko su rizici za proračun, ako do nagodbe ne dođe.
Vlada je, naglasio je, predložila Zakon o izvanrednoj upravi, koji je donio Hrvatski sabor, i predložila je Trgovačkom sudu izbor samog izvanrednog povjerenika, ali dalje od toga ne. Sada je na tom vijeću, onima koji su odgovorni za upravljanje takva vrsta odluke, rekao je.
Ponovio je također da se sve prati u smislu svih mogućih efekata, bilo izravnih ili nekih posrednih te da se i kod predstavljanja svih projekcija, bilo kod proračuna ili program konvergencije, da se transparentno pobroje svi mogući potencijalni negativni rizici, bilo što se tiče primjerice izvoza ili zaposlenosti i sl.
"Što se tiče izloženosti HBOR-a, krediti HBOR-a koji su odobreni društvima iz koncerna Agrokor, jedni su od rijetkih u kapitalnoj strukturi Agrokora koji su osigurani kolateralima. HBOR je u tom smislu osiguran na nekretnine, uz ostale instrumente osiguranja", rekao je Marić, dodajući da se od samog početka vodi briga i o tim stvarima.
Na upit postoji li mjesto Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u nagodbi i procesu nagodbe, Marić je rekao kako misli da postoji, kako osobno nije involviran operativno u taj proces, ali kako jesu stručne službe i HBOR.
"Ne bih ništa u ovom trenutku prejudicirao, da ne bih nešto rekao u ovom trenutku što nije oportuno. Što se tiče same nagodbe, pričekajmo još malo", naglasio je ministar financija, koji smatra i da ulogu Vlade i premijera Andreja Plenkovića treba gledati ne samo kroz prizmu jednog segmenta nego više stvari, kao primjerice i područja porezne politike i sl.
Ministar financija kazao je i kao on još u ovom trenutku ne zna ime novog ministra gospodarstva.
Na rast cijena goriva reagirat će se kada se procijeni da je to potrebno
Na upite o rastu cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu te hoće li Vlada reagirati snižavanjem trošarina, ministar financija je ponovio kako u ovom trenutku kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu ne odstupa značajnije od onoga što je originalno predviđeno u kalkulacijama za proračun i projekcijama za ovu godinu.
"Rezultat toga je i rast maloprodajnih cijena goriva, benzina i dizela. Međutim, nisu izašle iz onih okvira koje smo si u nekom projekcijskom razdoblju stavili", rekao je ministar financija, podsjećajući da je kod cijena goriva bilo nekoliko psiholoških granica - nekada je ona bila 7 kuna po litri, pa 8 kuna, a sada i 10 kuna po litri.
"Mi imamo mehanizme, ako do toga dođe, ako procijenimo da je potrebno, država uvijek može na taj način uskočiti. Međutim, ne bih u ovom trenutku to ništa najavljivao, o trošarinama ćemo također u sklopu cjelokupnog novog paketa poreznih izmjena gledati", rekao je Marić.
Dodaje kako pri tome treba uzeti u obzir i početak turističke sezone."Početak je turističke sezone, dolazi velik broj stranaca u Hrvatsku, tako da nemojmo ni taj element zanemariti po pitanju cijena trošarina", rekao je.
Cijene nafte na međunarodnim tržištima prošli je tjedan porasla šesti tjedan zaredom pa je na londonskom tržištu cijena dosegnula nove najviše razine u tri i pol godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara.
Rast cijena sirove nafte odražava se i na rast maloprodajnih cijena na hrvatskom tržištu, pa je sredinom travnja cijena benzinskih goriva premašila 10 kuna po litri. Cijene nastavljaju rasti, pa se cijeni od 10 kuna sve više približava i dizel.
Po posljednjim podacima s internetske stranice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta - www.min-go.hr, prosječna je cijena litre benzinskih goriva u Hrvatskoj trenutno oko 10,48 kuna, a dizela 9,85 kuna po litri. (Hina)
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
