"Prevencija, prevencija, prevencija, jer suđenja su skupa, dugotrajna i neizvjesna", poručila je Milas Klarić sa stručno-edukativnog skupa Prevencija i intervencija: zaštita osobnih podataka djece, koji je u prigodi Europskog dana zaštite osobnih podataka, 28. siječnja organizirala Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Pročitajte i ovo
Naglasila je kako djecu, roditelje i stručnu javnost treba informirati o opasnostima otkrivanja osobnih podataka i povrede prava na privatnost.
Milas Klarić navodi kako je povreda prava na privatnost djece najčešća u medijima koji objavljuju dječja imena i prezimena, podatke o roditeljima, što je poseban problem u manjim sredinama gdje svatko poznaje svakog.
Mediji se, upozorava, vole "zaletiti" i "poskliznuti" u izvještajima o seksualnim zlostavljanjima djece, suicidima, obiteljskim tragedijama...
Pravobraniteljica skreće pozornost da su danas gotovo sva djeca na internetu, tamo su u prosjeku dva sata dnevno i imaju profile na facebooku. Jedno je pak domaće istraživanje u osnovnim i srednjim školama pokazalo da je 52 posto učenika barem jednom doživjelo ogovaranje na internetu, a 55 posto ga koristilo za ogovaranje drugih.
Ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača naglasio je kako je Agencija organizirala niz aktivnosti i događanja s ciljem jačanja svijesti stručne i šire javnosti o zaštiti osobnih podataka i promicanja jednog od temeljnih ljudskih prava – prava na privatnost.
Tehnološka postignuća kojima smo okruženi su korist, ali i izvor opasnosti, naglasio je Rajkovača pozivajući na zaštitu osobnih podataka i privatnosti svih, a posebice najranjivijih skupina kakvi su djeca i mladi.
Edukacije o gospodarstvenicima u sustavu zaštite osobnih podataka, o zaštiti osobnih podataka u odgojnim i obrazovnim ustanovama, radionice za djecu "Moraju li svi znati tko sam?", premijera filma "Tko se to šali s mojim podacima?", samo su neke od aktivnosti koje u idućih desetak dana upriličuje AZOP.
Stručno-edukativni skup Prevencija i intervencija: zaštita osobnih podataka djece, održan je u Hrvatskom saboru, a od 151 zastupnika nazočio mu je samo Furio Radin, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. (Hina)
