Milanu Martiću potvrđena zatvorska kazna od 35 godina

U zatvorsku kaznu Martiću će se uračunati i vrijeme provedeno u pritvoru Haškog suda, u kojem će ostati dok se ne organizira njegov transfer u zemlju u kojoj će odslužiti kaznu, odlučilo je Žalbeno vijeće ICTY-a.

Pročitajte i ovo Pupovac: 'Presuda Martiću pojačat će vjeru u pravnu državu' Martićevom presudom potvrđena umiješanost JNA i Srbije

Žalbeno vijeće je odbacilo gotovo sve od ukupno deset osnova za žalbu koje su na žalbenoj raspravi u lipnju ove godine podnijeli Martićevi odvjetnici.

Prihvatilo je tek nekoliko podosnova za žalbu, u kojima su se odvjetnici žalili na nedovoljno dokazanu vezu Martića s počiniteljima nekih od zločina srpskih paravojnih snaga u razdoblju od 1991. do 1995. godine, ali to nije utjecalo na smanjivanje presude koju je donijelo Raspravno vijeće.

Žalbeno vijeće je također prihvatilo osnovu za žalbu Tužiteljstva, ali je ocijenilo da ona ne opravdava povećanje kazne.

53-godišnji Milan Martić, ratni čelnik hrvatskih Srba podrijetlom iz Knina, osuđen je u lipnju 2007. na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.

Martić je proglašen odgovornim za zapovjedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. godine u kojem je poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni.

I obrana i tužiteljstvo su se žalili na prvostupanjsku presudu. Obrana je zahtijevala odluku da optuženi nije kriv ili da se suđenje ponovi na temelju nekoliko navodnih pravnih i činjeničnih pogrešaka.

Tužiteljstvo se žalilo po jednoj točci i tražilo revidiranje presude zbog navodne pravne pogreške.

Žalbena rasprava na ICTY-ju održana je 25. i 26. lipnja ove godine. Martić je tada u kratkom obraćanju poručio da je bio žrtva 'tendencioznog suđenja koje nisu vodili suci nego inkvizicija'.

Kao bivši saveznik pokojnog predsjednika Slobodana Miloševića i njegova plana o stvaranju 'velike Srbije' u bivšoj Jugoslaviji, 53-godišnji Milan Martić obnašao je različite dužnosti u tzv. republici 'srpskoj Krajini', samoproglašenoj srpskoj tvorevini u Hrvatskoj 1991., među kojima i dužnost njezina predsjednika.

Milan Martić je 12. lipnja 2007. proglašen krivim po 16 točaka optužnice za ratne zločine i za zločine protiv čovječnosti, među kojima za ubojstva, progon, zatočenja, zlostavljanja, razaranje sela i napade na civile tijekom rata u Hrvatskoj (1991-1995.) i u Bosni (1992-1995.).

Martić je, kako navode suci, 'naredio' bombardiranje Zagreba 1995. 'kao odgovor' na napade Hrvatske vojske na područje koje su okupirali Srbi.