Milanović: Iskreno sumnjam da Merkel uopće zna za slučaj Perković

Europski summit prilika je za susret premijera Zorana Milanovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Pročitajte i ovo Turbulentni odnosi Plenković i Milanović prvi put zajedno nakon izbora: I moćni avioni bili su predmet spora otvaranje pregovora s BiH Predsjednik prozvao Plenkovića: "Ovo je vrhunac njegova dodvoravanja briselskim birokratima"

Jedna od najmoćnijih političarki svijeta, zbog drugih je neodgodivih obveza otkazala dolazak u Zagreb na proslavu ulaska Hrvatske u EU.

>> 'Diplomatski šamar Hrvatskoj?', 'Kancelarka kvari Hrvatskoj slavlje', 'Hrvatska umjesto da slavi, sramoti'!

Vijest je to kojoj su veliku pozornost posvetili i njemački mediji. Nedolazak kancelarke povezuju sa slučajem Perković. 'Hrvatska umjesto da slavi - sramoti se!', 'Diplomatska pljuska Hrvatskoj', samo su neki od naslova u njihovim izvješćima.

'Mislim da se gospođa Merkel time ne bavi, da to uopće ne zna i da ono o čemu mi razgovaramo je njoj potpuno nepoznato. Malo mi volimo gledati svijet iz svog kuta. I ti slučajevi o kojima mi govorimo iskreno sumnjam da dolaze do Berlina jer nikada o tome nisam razgovarao u svojih 15-ak razgovora s njom. A nije ni moja prethodnica. Budimo malo realniji kada neke stvari procjenjujemo', rekao je premijer Milanović.

U Njemačkoj su uskoro izbori, a proširenje nije popularna tema

On je u izjavi novinarima upozorio i kako su u Njemačkoj za tri mjeseca izbori pa je, prema njegovoj procjeni, kancelarka Merkel izbjegla hrvatsku proslavu jer bi joj sudjelovanje na takvom događaju, u trenutku kada proširenje EU nije naročito popularna tema u Njemačkoj, donijelo minuse u predizbornoj kampanji.

'Čisto sumnjam da kancelarka Merkel i njezin krug znaju ovo o čemu mi razgovoramo. U Njemačkoj su izbori, a proširenje u Njemačkoj nije baš popularno. Doći na takav skup tri mjeseca prije izbora nije plus nego minus i u tome vidim jedini razlog', rekao je Milanović.

Samo o HDZ-u ovisi hoće li se ukinuti zastara na politički motivirana ubojstva

Premijer je ponovio da će predložiti ustavne promjene kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva i da samo od HDZ-a ovisi hoće li se to i provesti. 'Mi ćemo predložiti ustavne promjene, a samo o HDZ-u ovisi hoće li se ukinuti zastara za politički motivirana sumnja, samo od HDZ-a ovisi hoćemo li se riješiti ove stigme, uzajamnog optuživanja', rekao je Milanović.

Je li uopće došlo do zastare u slučaju Perković?

Istaknuo je da treba istražiti zašto je u slučaju Josipa Perkovića, čije izručenje traži Njemačka, došlo do zastare i da li je uopće došlo do zastare.

'Pitanje se svodi na to zašto je nastupila zastara u predmetnom slučaju, tko je za to odgovoran i je li uopće nastupila zastara. Možda su neke od procesnih radnji, recimo izvida o kojima se govori, takve prirode da je njihovim poduzimanjem 2006. godine u konkretnom predmetu zastara prekinuta. To je ono što me zanima i na to nismo dobili jasan odgovor', kazao je premijer.

Karamarko je otvorio temu i nestao iz javnosti

'Ono što je došlo iz DORH-a samo me djelomično zadovoljava. Tamo se kaže da se nešto radilo, idemo vidjeti što se radilo. Znamo da je u tome sudjelovao tadašnji šef POA-e, danas predsjednik jedne stranke, koji je zadnjih dana potpuno nestao iz javnosti nakon što je otvorio jako ozbiljnu i jaku ružnu temu', rekao je Milanović.

Premijer je rekao da 2002. godina kao vremenska odrednica nakon koje bi se primjenjivao Europski uhidbeni nalog zapravo uopće nije važna jer izručenje ionako ne bi bilo moguće zbog zastare, ističući da ga ne čudi tumačenje Europske komisije, prema kojoj vremenskog ograničenja ne može biti.

'HDZ se tako slatko uhvatio 2002. godine, koja je beznačajna'

'Tumačenje Komisije je logično jer ona po prirodi stvari uvijek tumači propise tako da daje prednost europskoj razini na štetu nacionalne. Ali, čak i kad bismo maknuli vremensku odrednicu, ostaje viša zapreka o izručenju hrvatskih državljana, a to je nastupanje zastare, koja je po DORH-u nastupila. Dakle, ova 2002. godina koje se HDZ tako slatko uhvatio beznačajna je stvar jer ni po uhidbenom nalogu ni po našem zakonu to izručenje nije moguće zbog zastare', rekao je.

Zabrinutost europskih pučana

Članovi Odbora Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove koji dolaze iz redova Europske pučke stranke izrazili su u četvrtak zabrinutost zbog ograničenja koje u zakonu o uhidbenom nalogu planira uvesti Hrvatski sabor te su pozvali premijera Milanovića da osigura da taj zakon bude usklađen s europskim zakonodavstvom.

'Pokušaj da se osigura imunitet za hrvatske građane za kaznene progone u državama članicama EU samo nekoliko dana prije hrvatskog pristupanja EU 1. srpnja iznimno je važno i to se mora zaustaviti. Suradnja na visokoj razini u kaznenim stvarima između zemalja članica od goleme je važnosti u borbi protiv prekograničnog kriminala', kažu u svom priopćenju zastupnici EPP-a Manfred Weber, Veronique Mathieu-Houillon, Monica Macovei i Axel Voss.

Oni su pozvali na punu pravosudnu suradnju kako s njemačkim pravosudnim vlastima, tako i s pravosudnim vlastima svih zemalja članica za zločine počinjene prije i poslije 7. kolovoza 2002.

'Zar mislite da je Neven Mates ostao bez glasova konzervativaca jer je loš?'

Zamoljen da komentira priopćenje zastupnika europskih pučana, premijer Milanović je odogovrio protupitanjem. 'Zašto mislite da je Neven Mates kao vrhunski kandidat za člana Revizorskog suda ostao bez glasova konzervativaca? Zato što je loš? Ne, zato što je na vlasti u Hrvatskoj lijevo-liberalna vlada i to je normalan način komuniciranja, pokušaj da se politički poentira', rekao je Milanović.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su sredinom ovoga mjeseca negativno mišljenje o Matesovoj kandidaturi. Protiv njega je 386 zastupnika, 231 za, a 46 suzdržano. (D.M./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook