'Prije godinu dana najavio sam da je jedan o važnijih ciljeva naše vlade da u najkraćem mogućem roku od pristupanja Europskoj uniji, a to je rok od dvije godine, Hrvatska bude u stanju formalno aplicirati za članstvo u schengenskoj zoni, a to znači 1. srpnja 2015. godine, i izravno se podvrgnuti evaluaciji, odnosno provjeri EU-a jesmo li za to spremni ili ne', rekao je premijer na konferenciji za novinare nakon sastanka Odbora za koordinaciju i nadzor scehngenskog instrumenta.
Naglasio je uvjerenost da je Hrvatska za to spremna i da će time dokazati da je uređena država koja je u najkraćem mogućem realnom roku ispunila sve kriterije i ispravno i namjenski potrošila sredstva iz fonda za primjenu Schengena. Riječ je o nizu vrlo ozbiljnih tehničkih, ne političkih kriterija, naglašava Milanović dodajući da će osobno nadzirati taj proces.
Očekuje da će EU ocjenu donijeti unutar pola godine od apliciranja, kao što je to bio slučaj s Mađarskom nakon što je ušla u EU. 'Osobno ću nadzirati taj proces, jesam i do sada. Tu ima, doduše jako puno tehničkih stvari, ali radimo dobro i za malo više od godinu dana, u srpnju 2015. Hrvatska će aplicirati, dokazati da je sredstva potrošila namjenski u maksimalnom iznosu i biti dio slobodne zone, zone kretanja, jedinstva, gdje Hrvatska pripada, a njezini građani imat će priliku da se slobodno i praktički bez ikakvog nadozora kreću unutar schengenske zone', poručio je i naglasio da će to biti test vjerodostojnosti i uređenosti države, funkcioniranja njezinih službi i administracije.
U pripremama za Schengen Hrvatska će imati 120 milijuna eura
Schengenski prostor čini 26 država. To su 22 članice EU-a (sve osim Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske, koje još nisu ispunile uvjete, te Irske i Velike Britanije, koje to ne žele) i zemlje EFTA-e Island, Lihtenštajn, i Norveška te Švicarska.
Novinare je zanimalo hoće li Milanović osobno nadzirati i druge procese i projekte koje smatra strateški važnima i nije li to neka vrsta uvoda u kancelarski model vladanja.
Premijer je otklonio takvu mogućnost poručivši da Hrvatska nema kancelarski sustav vlasti, ali da je njegov posao i politička dužnost nadziranje procesa prilagodbe za schengensku zonu. 'Tehničke stvari ne mogu nadgledati jer je to posao struke, ali politički ritam itetako možemo davati i u tome ću sudjelovati. Hrvatska nema kancelarski sustav vlasti, kancelarski sustav je drukčiji od našeg sustava i to nije u skladu s hrvatskim ustavom', kazao je.
Napominje da je Hrvatska parlamentarna demokracija u kojoj je uloga predsjednika vlade važna, ali nešto drukčija od uloge kancelara, primjerice u Njemačkoj. 'Znam da je to jako zgodno i da vrlo opasno zvuči, ali ne postoje elementarne ustavne pretpostavke za to. Dakle, zna se što je moja odgovornost i moj posao, a ovo je moj posao i radit ću ga', zaključio je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
